Kad banke kolo vode

1016

banke k vUstavni sud kontroverznom odlukom omogućio bankama ovrhe cijele plaće za ovršenike koji su potpisali izjave o suglasnosti prije 17. lipnja 2008.
Ustavni je sud odlukom od 11. srpnja 2017. van snage stavio jedan članak Pravilnika o nači­nu i postupku provođenja ovrhe na novčanim sredstvima, čime je otvo­rena mogućnost da se nad onima koji su prije 17. lipnja 2008. potpisali izjavu o mogućnosti zapljene cijele plaće, ta cijela plaća i ovrši. Pravilnik je donesen 2008., ali su izmjenama Ovršnog zakona, koje su stupile na snagu 17. lipnja 2008. godine, takve izjave ukinute, a zakonski se pro­pisalo da se ovrha može provesti samo na dvije trećine plaće.

Raiffeisenbank Austria d. d. (RBA) pokrenula je pitanje ustavnosti Pra­vilnika, koji je donesen za mandata ministrice pravosuđa Ane Lovrin, te je nakon žalbe RBA-e Ustavni sud donio spornu odluku. Naime, Ustavni je sud odlučio da je mi­nistar financija prekoračio ovlasti kad je Pravilnikom propisao da se ovrha može isključivo provesti na dijelu primanja sukladno članku 173. Ovršnog Zakona, bez obzira na prethodne izjave, te da Pravilnik i izmjene Ovršnog zakona ne mogu djelovati retroaktivno. Prema odlu­ci Ustavnog suda, to znači da sve izjave o zapljeni cijele plaće koje su ovjerene do 17. lipnja 2008. godine vrijede i dalje, a Fina je dužna prove­sti ovrhu u skladu s tim.

Na ovu odluku koja će pogoditi ionako već osiromašene građane, prvi je reagirao saborski zastupnik Goran Aleksić (SNAGA) ustvrdivši da je tumačenje Fine po kojem će se dužnicima moći ovršiti cijela pla­ća neustavno te je pozvao ministra pravosuđa da se hitno izjasni o ovoj odluci Ustavnog suda.

Aleksić je istaknuo da se s ta­kvim tumačenjem Fine ne slaže jer je zadnjim izmjenama Ovršnog zakona u članku 21. jasno i deci­dirano propisano kako se ovršuje plaća. Njime je definirano da se ne smije ovršiti tri četvrtine plaće do maksimalno dvije trećine prosječ­ne neto plaće, a u završnim odred­bama jasno je propisano da će se članak koji se odnosi na ograniče­nje ovrha plaća primjenjivati na sve ovršne postupke u tijeku, bez obzira na to kada su pokrenuti i po kojem će zakonu biti dovršeni. Vlada mora hitno predložiti nove izmjene Ovršnog zakona da to spriječi, poručio je Aleksić.

Osim što ljudi teško mogu preži­vjeti ako im se ovrši cijela plaća, to predstavlja i diskriminaciju određe­nog dijela dužnika jer će tako biti ovršeni samo oni koji su dizali kre­dite između 2006. i lipnja 2008. te potpisali izjavu o ovrsi cijele plaće pisanu „sitnim slovima”, što je i neu­stavno, smatra Aleksić.

Iz Udruge blokiranih očekuju so­cijalnu katastrofu ako, kako kažu, banke striktno počnu primjenjivati navedenu odluku. U problemu, na­vode, nisu samo oni koji su podi­zali kredit do 17. lipnja 2008., već i klijenti koji sada podižu kredite. U Udruzi blokiranih imaju saznanja kako su banke opet počele imple­mentirati Izjavu o zapljeni plaće u svoje uvjete, odnosno da su “obje­ručke” prihvatile ocjenu Ustavnog suda.

Iz Udruge blokiranih su apelirali ne samo na RBA, već i na sve ostale banke koje su imale ili imaju Izjavu o zapljeni plaće u svojim uvjetima, da taj instrument ne koriste. Svima je, poručuje tajnik Udruge Strinavić, jasno da bi takva naplata potraživa­nja bila nehumana i da bi “proizvela” nove tisuće blokiranih. Svima, osim očito vladajućima.

Marina Bubalo