Ovaj napredak u stomatologiji znači da više nećemo morati trpjeti nesnosna liječenja zuba. Znanstvenici sa Sveučilišta u Notthingham i Harvard možda su smislili način kako naučiti naše zube da se sami liječe bez uobičajene boli i troškova odlaska zubaru koji prate liječenje karijesa.
Znanstvenici su stvorili regenerativne zubne plombe koje će eliminirati problem bušenja naših kutnjaka i ostalih zubi, a što nekad može donijeti više zla nego dobra, piše Interesting Engineering.
“Postojeće zubne plombe otrovne su za stanice te samim time nekompatibilne s tkivom pulpe (zubnog živca)”, rekao je Adam Celiz sa Sveučilišta u Notthinghamu. “U slučaju bolesti ili ozlijede zubne pulpe tkivo se najčešće jednostavno odstrani.”
Kako su to napravili?
Nove plombe koriste matične stanice kako bi stimulirale rast dentina, zubne kosti koja oblikuje zub. S ovim plombama, osobi koja pati od zubnih bolesti narasti će zdraviji dentin koji će zamijeniti pogođeno područje.
“Dizajnirali smo sintetičke biomaterijale koji se mogu koristiti poput zubnih plombi, ali se mogu staviti u direktan kontakt s tkivom pulpe kako bi se stimulirale urođene matične stanice na popravak i regeneraciju tkiva pulpe o okolnog dentina”, rekao je Celiz.
Regeneracija organa
Ponovni rast dijelova tijela sposobnost je koju ljudi još nisu uspjeli razviti.
No životinje poput daždevnjaka mako mogu ponovno ‘uzgojiti’ izgubljeni rep za samo nekoliko tjedana. Što ako bismo primjenili ovu sposobnost i na naša tijela?
U ovome istraživanju prednjače oružane snage SAD-a, posebno zbog brojnih amputacija koje su doživjeli vojnici zbog bombi uz ceste Afganistana i Iraka. O toj je temi raspravljao i pukovnik David Saunders na simpoziju o istraživanju vojnih zdravstvenih sustava, održanom 28. kolovoza 2017.
“Nismo još stigli do toga”, rekao je Saunders. “Ono što pokušavamo razviti je set alata za naše kirurge. Sastojali bi se od raznih regenerativnih medicinskih proizvoda koji se upravo pojavljuju a koji poboljšavaju dugoročne rezultate funkcioniranja i izgleda ozlijeđenih ekstremiteta.”
Daždevnjaci
A daždevnjaci su definitivno faktor u svemu ovom. Tako je studija iz 2016. proučavala kako ovi vodozemci, ali i neke druge životinje, regeneriraju svoje izgubljene udove.
Otkriveno je kako sve životinje (riba zebra, riba Polypteriformes i daždevnjak) koje posjeduju ove sposobnosti dijele istih deset mikroRNK, sitnih komadića genetskog koda. Sada znanstvenici vjeruju kako bi mogli programirati našu mikroRNK da se ponaša na isti način.
Mi već posjedujemo sposobnost regeneracije, no naša tijela nisu baš sigurna kako se to radi. “Ne postoje posebni geni za regeneraciju”, kaže David Gardiner, profesor razvojne i stanične biologije na Sveučilištu u Kaliforniji. “Postoje koraci kroz koje organizmi prolaze, i barem jedan od tih koraka ne djeluje kod ljudi.”
Zubi ili udovi, izgleda da se ipak približavamo tim koracima. piše
