Europa mijenja poljoprivrednu politiku i vraća se tradicionalnim vrijednostima. Za povratak seljačkom pejsažu EU daje 400 milijardi eura. Ulagat će se u one poljodjelske projekte koji će štititi okoliš, jer se želi ograničiti stvaranje ugljikova dioksida i upotreba umjetnih gnojiva.
Europa ulaže novac u zaštitu seljačkog krajolika u kojem nisu samo plantaže pšenice ili kukuruza. Poljodjelska Europa 2020. godine bit će potpuno drukčija od sadašnje, a to bi moglo biti i od velike koristi za Hrvatsku. Ulagat će se u one poljodjelske projekte koji će štititi okolicu, u pravi seoski pejsaž. Novac će dobiti oni koji budu radili terasaste vinograde, sadili drvorede i grmolike biljke, gradili kanale, uzgajali različite kulture… Nestat će “specijalizirana” gospodarstva na kojima se proizvodi samo pšenica ili samo kukuruz, odnosno goleme plantaže samo jedne vrste žitarica.
Europska komisija pripremila je novi plan razvoja poljodjelstva za razdoblje od 2014. do 2020. godine. Dakako, svaka će zemlja htjeti nešto dodati ili izbaciti iz toga plana, ali njegova je okosnica da se od industrijskog načina poljoprivredne proizvodnje prijeđe ponovno na tradicionalni način proizvodnje.
– Europa ulaže novac u zaštitu seljačkog krajolika, u kojem se vide i polja i šume, stabla i biljke, a ne samo plantaže pšenice ili kukuruza. Prije svega se želi ograničiti stvaranje ugljikova dioksida i upotreba umjetnih gnojiva. Želi se zaustaviti poljodjelstvo koje ždere energiju – objašnjava za list Repubblica profesor na poljodjelskom fakultetu u Firenci Mauro Agnoletti, koji je jedan od promicatelja novog pristupa poljodjelstvu.
Plan Europske komisije za poljodjelstvo predviđa ulaganja od 400 milijardi eura u sedam godina. Čak 1,2 milijarde eura bit će svake godine uloženo u agroambijentalne projekte, odnosno one koje će štititi okolicu u poljodjelstvu, tzv. greening. Posebna sredstva predviđena su za one koji budu proizvodili različite kulture. Članak 30. plana EK-a predviđa davanje sredstava svakom poljoprivredniku koji posjeduje tri hektara površina na kojima uzgaja najmanje tri različite kulture.
Ekologiji 7 posto
Onaj tko posjeduje
Hrvatska se već sad treba pripremati
Hrvatska je, zasigurno, zainteresirana za takvu poljoprivrednu proizvodnju i trebala bi već sada pripremati poljoprivrednike za dobivanje novca iz fondova. Također bi trebala inzistirati da se, na primjer, na popis onoga što treba uzgajati uvrste masline, vinova loza, lavanda… Dobro bi bilo dobiti novac iz europskih fondova za oživljavanje terasastih vinograda iznad Bakra, gdje se proizvodila Bakarska vodica. Ili za stvaranje terasastih površina za uzgoj lavande ili drugih mediteranskih kultura.
U svakom slučaju, mnogi se projekti mogu uključiti u europski plan razvoja poljoprivrede, među kojima su i oni iz ribarstva. Mogle bi se još bolje zaštititi određene morske vrste, kao i rad naših ribara, povezati poljodjelstvo na otocima i ribarstvo…piše
