‘Čim se zaposlimo, trebamo početi razmišljati o svojoj mirovini. Velika konferencija Jutarnjeg lista ‘Ja umirovljenik 2030.’ Konferencija Jutarnjeg lista ‘Ja umirovljenik 2030.’ – kako osigurati stabilnu financijsku starost počela je u 10 sati u zagrebačkom hotelu Esplanade, pratite uživo na Jutarnji.hr
Konferenciju organizira Jutarnji lista okupila je stotinjak uzvanika. Otvorio ju je glavni urednik Jutarnjeg lista Goran Ogurlić. Konferencija, istaknuo je Ogurlić, pokušava dati odgovor na pitanje kako osigurati financijski stabilnu starost.
– Pravo je vrijeme da se s tim problemima suočimo – poručio je Ogurlić.
I predsjednik HAZU-a Zvonko Kusić upozorio je na negativne demografske trendove s kojima se suočava hrvatsko drustvo. Starenje stanovništva, istaknuo je Kusić, problem je ne samo Hrvatske, nego cijelog razvijenog svijeta. To predstavlja velik izazov za održivost zdravstvenog, a posebno mirovinskog sustava.
– Mi po prvi puta imamo više starijih od 65 godina, nego mlađih od 14 – ocijenio je Kusić, dodavši kako se Hrvatska nalazi među predvodnicama negativnih demografskih trendova ne samo na Starom kontinentu, nego i u svijetu.
Skup u Esplanadi privukao je brojne uglednike iz javnog života. Među sudionicima su i Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava, zatim Franjo Luković, predsjednik Nadzornog odbora EPH, ekonomski stručnjaci Velimir Šonje, Daniel Nestić, Predrag Bejaković, Sanja Madžarević Šujster, viša glavna ekonomistica Svjetske banke i demograf Ivan Ćipin. Tu su i čelnici mirovinskih fondova iz drugog stupa, Ante Zigman iz HNB-a i Dragan Primorac, bivši ministar znanosti, te predstavnici trećeg mirovinskog stupa, Damir Kuštrak iz Agrokora, Anđelka Buneta iz Fine, Anton Kovačev iz EIB-a, viceguverner Hrvatske narodne banke Tomislav Presečan i Petar Pierre Matek, šef HANFA-e.
– Europa i Hrvatska stare, mi smo već sada jedan od najstarijih europskih naroda. Imat ćemo otprilike isti broj stanovnika 2050., ali projekcije pokazuju da ćemo demografski skoro imati obrnutu piramidu. Svatko tko ulazi na tržiste rada već bi sada trebao razmišljati o svojoj mirovini – poručio je na Mirando Mrsić, ministar rada i mirovinskog sustava.
Mrsić ističe kako bi s vremenom trebalo povećati stopu izdvajanja za drugi mirovinski stup s pet na sedam do devet posto. No, građani bi trebali više ukagati i u treći mirovinski stup. Potrebno je povećati i financijsku pismenost građana jer je ona u Hrvatskoj slaba.
To dokazuje i anketa koju je Jutarnji list proveo među građanima. Film, doduše, pokazuje da građani prepoznaju potrebu ulaganja u vlastitu budućnost, no malo njih to rado jer, kako tvrdi, nakon što podmiri račune- za to im ne ostaje novca.
– Ne možemo samo strašiti i plašiti ljude. Treba hvatati nove poslovne modele. Tu postoje potencijali koji u Hrvatskoj nisu poznati – upozorio je Gojko Drljača, zamjenik glavnog urednika Jutarnjeg lista.
Troškovi mirovinskog sustava u budućnosti će nedumnjivo rasti, no nitko zapravo ne zna kako će 2050. izgledati države i društva. Mijenja se, ističe Drljača, i profil potrošača, među kojima je sve više starijih ljudi.
Iako, kako pokazuju istraživanja, dvije trećine građana s pesimizmom gleda na umirovljeničke dane, građani su, ocjenjuje Drljača, svjesni rezultata mirovinske reforme i prepoznaje njene kvalitete. Smatra kako treba biti otvoren prema idejama unapređenja kvalitete mirovinskog sustava.
Iako u svijetu bilježi velik rast, “srebrna ekonomija”, gospodarske aktivnosti i prilike koje priuža starenje stanovništva, velik je i slabo iskorišten prostor u Hrvatskoj, ocjena je sudionika današnjeg skupa u Esplanadi.
Posebno velike prilike za razvoj “srebrne ekonomije”, ističe Dražen Nikolić iz Founders Institutea i Arhivanalitike, pružaju turizam, zdravstvo, prehrambeni sektor i reforme na tržistu rada, ali i urbanizam, građevinarstvo i IT sektor. Iskustva pilot projekata koji se provode na planu razvoja “srebrne ekonomije” u, primjerice, Normandiji, vrlo su pozitivna, kaže Nikolić.
– Umirovljenici iz staračkih domova sve češće razmjenjuju svoj smještaj, pa s Brača, primjerice, odlaze u Helsinki. Osim toga, umirovljenici vole kada ih poslužuju ljudi njihove generacije, vole taksiste i medicinsko osoblje svoje dobi – ističe Nikolić.
No, dodaje, “srebrna ekonomija” nije rješenje samo po sebi. Ona ide u paketu s mjerama imigracijske politike.
Val migranata koji sada zapljuskuje Hrvatsku, ocjenjuje Velimir Sonje iz Arhivanalitike, otvara brojna pitanja. Hrvati, ističe, nisu navikli živjeti pored ljudi drugog kulturnog kruga, što je posve uobičajeno u zapadnim zemljama, posebno u velikim gradivima. S druge strane, Hrvatska se suočava s izrazito negativnim demografskim trendovima i morat će naći rješenje za svoj razvoj u budućnosti.
– U sljedećih 15 godina naš problem eskalira. Zato više ne možemo govoriti samo o fiskalnoj, nego o društvenoj prilagodbi – ističe Sonje.
I demograf Ivan Cipin sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta upozorio je na alarmantne demografske pokazatelje.
– Hrvatska spada u krug 10 najstarijih zemalja svijeta. Po tome, slični smo Njemačkoj i Japanu – naglašava Cipin.
Val migranata koji zapljuskuje Europu, a posljednjih je dana stigao i na hrvatske granice, iskristalizirao se i kao jedna od tema panela koji je uslijedio nakon “službenog” dijela konferencije.
Dio sudionika, naime, upozorio je da Hrvatska nema imigracijsku politiku, te da među migrantima koji prolaze kroz našu zemlju ima školovanih ljudi.
– Treba znati koga primamo i za koja radna mjesta. Zato treba angažirati i demografe – kazao je Mrsić, upozorivši kako najveći dio migranata u Hrvatskoj ne želi ostati, već kroz nju samo prolazi.
– Mali smo narod, ali u velikoj smo Europi. I sada smo pokazali da imamo srce, ali i mozak – zaključio je Mrsić na panelu. piše
