Kako je kriza u Agrokoru zatresla mirovinske fondove u Hrvatskoj. Ledo i Jamnica ‘pojeli’ profit mnogima, no neki su ipak bili znatno uspješniji. Potvrđuju to najnoviji podaci o prinosima koje su hrvatski mirovinski fondovi ostvarili u prošloj godini, a koje je objavio kako portal hrportfolio tako i sami mirovinci.
Prema podacima hrportofolija, u kategoriji B, u kojoj se nalazi najveći dio imovine kojom raspolažu mirovinski fondovi, najgore je prošao AZ mirovinski fond, čiji je 12-mjesečni prinos u prošloj godini iznosio samo 1,22 posto. Ostali fondovi u istoj kategoriji prošli su nešto bolje, ali i dalje su ispod prinosa koje su ostvarivali proteklih godina.
Tako je 12-mjesečni prosjek za Raiffeisen obvezni mirovinski fond u kategoriji B, prema podacima hrportfolija, iznosio 4,63 posto, za PBZ CO mirovinski fond 5,08 posto, a za Erste Plavi 5,38 posto. Kada je riječ o 2017. godini u cjelini, podaci spomenutog portala pokazuju da je prošlu godinu AZ fond u kategoriji B zaključio s prinosom od 1,44 posto, PBZ CO s prinosom od 2,66 posto, Raiffeisen sa 4,83 posto, a Erste Plavi sa 5,37 posto.
I podaci koje smo dobili od mirovinaca potvrđuju ove nalaze. Tako je, po njima, prinos u kategoriji B u AZ fondu iznosio 1,25%, u PBZ CO fondu 2,41 posto, u Raiffeisen obveznom mirovinskom fondu 4,59 posto, a u Erste Plavom 5,16 posto.
Ledo i Jamnica
Drugi mirovinski stup, dakle, i dalje je u plusu, no zarade koje ti fondovi nose ni izbliza više nisu kao prijašnjih godina. Razloga za to je, naravno, više i ne mogu se svesti pod jedan nazivnik. Ipak, i sami mirovinci kažu da dio krivnje snosi kriza u Agrokoru, pri čemu su mirovinski fondovi proteklih godina najviše ulagali u dionice Leda i Jamnice. Naravno, čim je Agrokor došao do ruba kraha, tih su se dionica uglavnom riješili.
– Ti su gubici u odnosu na prijašnje godine dio šire ulagačke slike. Ulagalo se, recimo, u dionice Teve, ali i u dionice Leda, a obje su te dionice potonule. Na svu sreću, udio dionica Leda u portfelju ni jednog mirovinskog fonda nije bio velik i uglavnom se kretao oko jedan posto – kaže nam jedan dobar poznavatelj funkcioniranja fondova.
– Točno je da smo bili izloženi dionicama Leda i Jamnice, ali ne više od jedan posto – kažu nam u jednom mirovinskom fondu.
Iako je izloženost mirovinaca dionicama tvrtki iz sastava Agrokora bila mala i premda su ih se u načelu na vrijeme riješili, jasno je da je ostavila traga na ukupnim rezultatima. Uostalom, kakav učinak na poslovanje može imati rušenje vrijednosti dionica Agrokorovih perjanica na burzi, možda najbolje svjedoče podaci same Zagrebačke burze. Po njima je vrijednost Ledove dionice početkom prošle godine iznosila 11.005 kuna, a krajem godine samo 287 kuna. Slično je i s Jamnicom: dok je vrijednost dionice te tvrtke početkom prošle godine dosezala 140.000 kuna, kraj godine Jamnica je dočekala s vrijednošću od jedva 3850 kuna.
Strana tržišta
I neovisni ekonomisti upozoravaju da se kriza u najvećem hrvatskom koncernu odrazila na poslovanje mirovinaca.
– Pod pretpostavkom da se struktura rizičnosti ulaganja mirovinskih fondova nije promijenila iz 2016. na 2017., može se zaključiti da su mirovinski fondovi izgubili dio novca i zbog Agrokora – kaže Maruška Vizek, ravnateljica zagrebačkog Ekonomskog instituta.
– Naravno da se i kriza u Agrokoru odrazila na poslovanje mirovinskih fondova – kaže i Damir Novotny, ekonomski analitičar.
Ipak, pogrešno bi bilo pad prinosa mirovinaca u prošloj godini povezivati samo s Agrokorom i krizom u njemu. Radi se, kažu naši sugovornici, o nizu okolnosti, koje su na kraju dale ovakav rezultat.
– Crobex je lani pao više od sedam posto, i to u situaciji kada na domaćem tržištu ionako nemate velik izbor u što ulagati. No, kada je riječ o ulaganjima na stranim tržištima kapitala, tu smo i dalje u plusu – kažu nam u mirovinskim fondovima.
Tvrdnje o ugroženosti budućih mirovina odbacuju, ističući da se one ne mogu promatrati samo kroz prizmu prinosa ostvarenih u jednoj godini, nego isključivo na duge staze. Ipak, jasno je da ako je netko lani u drugi mirovinski stup usmjerio, primjerice, 2000 kuna, njegovi su prinosi bili slabiji nego prijašnjih godina i kretali su se u rasponu od samo 25 pa do nešto više od 100 kuna, ovisno o fondu. Daleko je to od vremena kada su ostvarivali prinose od, recimo, šest posto, što bi na uloženih 2000 kuna donijelo zaradu od oko 120 kn. Unatoč tome, mirovinci ističu da su zadovoljni ostvarenim rezultatima.
– Imali smo dobar miks portfelja. Agrokor smo prodali na vrijeme i zadovoljni smo ostvarenim rezultatima – kratko nam je rekao Petar Vlaić, čelnik Erste Plavog fonda.
– Mi smo našim rezultatima u 2017. itekako zadovoljni – poručuje i Damir Grbavac iz Raiffeisen mirovinskog fonda.
Dobri rezultati
Mirovinci pritom posebno ukazuju na rezultate koje su ostvarili njihovi fondovi iz kategorija A i C, a koji su znatno bolji od onih iz kategorije B. Ipak, u odnosu na kategoriju B, ti fondovi raspolažu sa znatno manje novca.
Iako izražavaju zadovoljstvo rezultatima koje su ostvarili u prošloj godini, u mirovinskim fondovima sa zebnjom gledaju na ovu godinu. Razloga za to je više, a jedan od njih je opet je – Agrokor! Ili, preciznije, budućnost tvrtki čije je poslovanje vezano uz posrnuli koncern. K tome, mirovinci pozorno prate i kretanje prinosa na državne obveznice, kako hrvatske tako i strane.
Analitičari, pak, upozoravaju da bi se mirovincima trebalo omogućiti da se više okrenu stranim financijskim tržištima.
– Dodatni je problem, uz regulaciju, i strategija ulaganja fondova u pravilu na domaće tržište kapitala, koje je, uz mali izbor, jako podložno ovakvim ‘lokalnim’ nestabilnostima, koje se onda dugo amortiziraju. To posebno dolazi do izražaja danas, kada prinosi na tržištima kapitala općenito više nisu veliki kao nekad. Uvijek postoje tržišta koja dobro rade, ali su izvan dosega domaćih fondova – zaključuje Vjeko Peretić, financijski savjetnik. piše
