Akademik o ledenom dobu

777

RIVA„Čekaju nas velike hladnoće i ekstremne vrućine.“

„Možemo reći da prirodno idemo prema ledenom dobu, ali zbog čovjekove intervencije u okoliš, istovremeno očekujemo zatopljenja. Ovo što se dogodilo Dalmaciji nije ništa čudno i toga će biti sve češće. Katastrofe na Jadranu ovisit će o tome koliko će biti zatopljenje“, kaže akademik Ivo Šlaus, koji je nedavno izabran za predsjednika Svjetske akademije umjetnosti i znanosti.

Domaću i inozemnu javnost ovih je dana obišla vijest da je hrvatski akademik Ivo Šlaus, rođeni Splićanin, ugledni fizičar s međunarodnom reputacijom sa zagrebačkoga Instituta Ruđera Boškovića, izabran za predsjednika Svjetske akademije umjetnosti i znanosti (SAUZ). Time je ujedno ispisana povijest: Hrvatska, Zagreb i IRB prvi put su sjedišta te institucije “stare” 52 godine, među čijim je osnivačima i jedan Albert Einstein. Praksa je da je sjedište akademije u onom gradu i zemlji iz koje dolazi njezin predsjednik.

Šlaus objašnjava da Akademija pokušava dati odgovore na neka općedruštvena pitanja s kojima je čovječanstvo trenutačno suočeno.

Teorije o ledenom dobu

Ugledni fizičar za Slobodnu Dalmaciju osvrnuo se i na snježno nevrijeme koje je zadnjih dana zadesilo Hrvatsku i teoriju ledenog doba. Kaže da je najbolje prognoze i teorije ledenih doba do sada dao klimatolog Milutin Milanković, koji je rođen u Hrvatskoj u Dalju, a koji je bio potpredsjednik Srpske akademije.

Milanković je objasnio klimatske promjene i predskazao kada dolaze ledena doba, a njegovi izračuni, koji se temelje na Newtonu, točno se slažu s podacima. On je o tome, navodi Šlaus, pisao još 30-ih, 40-ih godina prošlog stoljeća.

“Doista, idemo prema ledenom dobu, ali taj ciklus je na skali od deset tisuća godina. Moderan je čovjek odnosom prema okolišu i prirodi poremetio taj trend. Temperatura Zemlje će sljedećih desetljeća, zbog čovjekova utjecaja, ugljikova dioksida i ostalih stakleničkih plinova te zagađenja, porasti za dva do pet stupnjeva. Tope se ledenjaci, a razina mora dići će se dva do pet metara. I to izaziva sve probleme sada.

Žrtve Sejšeli ili Bahami

Žrtve tih promjena bit će otoci poput Sejšela ili Bahama, koji mogu biti potopljeni. Ovo što se dogodilo Dalmaciji stoga nije ništa čudno i toga će biti sve češće. Katastrofe na Jadranu ovisit će o tome koliko će biti zatopljenje i koliko će porasti razina mora. Dakle, možemo reći da prirodno idemo prema ledenom dobu, ali zbog čovjekove intervencije u okoliš istovremeno očekujemo zatopljenja.

Drugim riječima, čekaju nas ekstremne pojave: s jedne strane velike hladnoće, a s druge ekstremne vrućine. Čovjek je doista najveća štetočina, ali također i najbriljantnije stvorenje na zemlji”, zaključuje akademik Ivo Šlaus. piše