Gdje su završile moje uplate u mirovinski fond koje sam vršio 35 godina?

663

Ovih dana sve je češći VAPAJ sadašnjih, ali i budućih penziojonera:

Gdje su završile moje uplate u mirovinski fond koje sam vršio 35 godina?

VEĆINA UMIROVLJENIKA SIROMAŠNA

Doprinosi isti, mirovine pale s 4.400 na 2.100 kn. “Umjesto mirovine od 4.400 kuna, koliko bih trebao dobivati s prosječnom plaćom, sad će mi pripasti svega 2.100 kuna. Gdje su završile moje uplate u mirovinski fond koje sam vršio 35 godina?

Čitavo vrijeme nam uzimaju isti udio od plaća, a mirovine su nam sve manje. Država laže kad kaže da daje mirovine, mirovinski je fond opelješen, građani su ti koji su pokradeni i koji snose povećanje broja umirovljenika, sve plaćamo mi….”, riječi su jednog budućeg umirovljenika koji nam se javio, po struci ekonomist, koji se s dozom straha od niske mirovine upravo sprema na svoje penzionerske dane.

Upozorava da je država prije desetak godina mogla funkcionirati s 80 milijardi kuna budžeta, a sad joj nije dosta ni 120 milijardi iako je broj stanovnika ostao isti. Istovremeno svi su nezadovoljni, od radnika i seljaka do umirovljenika jer ni za koga, vele u Vladi, nema novca, što je, smatra on, čista floskula.

Krajem 80-ih godina mirovine su iznosile 80 posto, sad su pale na svega 39,75 posto prosječne plaće. Samo je 1999. godine udio mirovine u plaći bio niži – 38 posto, ali na to je utjecala promjena načina iskazivanja podataka u koje su uključene znatno manje mirovine obrtnika i poljoprivrednika.

Prema istraživanju Ekonomskog instituta, generacija koja sada ima između 25 i 40 godina past će na još niži standard, a odnos mirovina i zadnje plaće približit će se 30 posto. Dakle, na sadašnju prosječnu plaću od 5.500 kuna – mirovina bi pala na svega 1.650 kuna!

U srpnju je prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosila 2.156 kuna, a u istom mjesecu lani bila je 20 kuna viša, dakle ove je godine smanjenje za oko jedan posto. Iako neznatno, plaće su u istom razdoblju porasle za 2,8 posto, a dodatni jaz između mirovina i plaća pojačala je odluka Vlade koja već treću godinu zaredom mirovine drži zamrznutima. S isprikom da nema novca u proračunu, odbija uskladiti ionako bijedna primanja umirovljenika s rastom troškova života.

– Već je 73 posto umirovljenika duboko ušlo u zonu rizika od siromaštva, a većinom su ugrožena samačka domaćinstva i starije žene, upozoravaju u Sindikatu umirovljenika Hrvatske, koji je zajedno s Maticom umirovljenika Hrvatske nedavno zatražio od Vlade da hitno ukine Zakon o odgodi usklađivanja mirovina od 1. siječnja do 31. prosinca 2011.

U Vladi, pak, tvrde da im za to nedostaje 60 milijuna kuna, međutim predstavnici najvećih umirovljeničkih udruga vele da novca ima te da rebalans proračuna nije potreban. Predsjednik SUH-a Stjepan Krajačić podsjetio je da prilikom povrata duga umirovljenicima njih 12.000 nije zatražilo povrat, što je ukupno 75 milijuna kuna.

Ususret parlamentarnim izborima traže od političkih stranaka da razmisle o prijedlozima za 1,2 milijuna umirovljenika jer oni svojom brojnošću mogu presuditi u izbornoj utrci, a jedan od ključnih zahtjeva je da se građanima koji su dobrovoljno ušli u drugi mirovinski stup, a zbog čega imaju manje mirovine, omogući povratak u sustav međugeneracijske solidarnosti.

– Više od 120.000 osoba koje su izabrale drugi stup trebale bi moći izabrati povratak u stup generacijske solidarnosti ukoliko bi im time mirovine bile veće, a uvjet je da prenesu sva sredstva koja su uplatile u drugi stup. Prve mirovine po drugom stupu pokazale su da treba proći 15 do 20 godina da bi kapitalizirana štednja donijela rezultate, međutim ljudima to nije bilo dobro objašnjeno, već se vršila propaganda i tako ih se navuklo da izaberu drugi stup, kazao je Savan Tomašević iz Matice umirovljenika koji se bavi ovom problematikom.

Upozorava da je drugi stup postao upitan u čitavoj Europi te da izdvajanje za međugeneracijsku solidarnost mora ostati okosnica mirovinskog sustava.

– Postoje najave da će se izdvajanje za drugi stup povećati na račun prvog, čemu se mi oštro protivimo jer rušenje tog zajedničkog sustava krajnje je rizično i neodgovorno, dodao je. piše