Kada i pod kojim uvjetima možete otići u zasluženu mirovinu. Premda se odlazak u mirovinu mnogima čini kao dalek san, korisno je upoznati se s pravima iz mirovinskog osiguranja kako biste kvalitetnije mogli planirati financijsku budućnost.
Pogledajte kada i pod kojim uvjetima stječete pravo za odlazak u starosnu mirovinu i provjerite kolika vas primanja očekuju u zlatnim godinama. Pod pritiskom negativnih demografskih kretanja u Hrvatskoj se, kao i drugim europskim zemljama, postupno podiže životna dob za odlazak u starosnu mirovinu.
Opće je pravilo to da se puna starosna mirovina stječe kada osiguranik navrši 65 godina života i najmanje 15 godina radnog staža. Međutim, još neko vrijeme žene će biti u povoljnijem položaju od muškaraca, a u daljoj budućnosti svima će se dobna granica za starosnu mirovinu podići sa 65 na 67 godina.
Trenutačno je na snazi postupno izjednačavanje starosnih uvjeta za žene i muškarce. Točnije, muškarci trebaju obvezno doživjeti 65 godina za stjecanje prava na punu starosnu mirovinu dok žene za ostvarivanje toga prava u 2016. trebaju napuniti 61 godinu i šest mjeseci. Ta se granica za žene povećava svake godine za tri mjeseca sve do 2030. godine kada će se izjednačiti s muškarcima.
Nakon toga nastupa razdoblje postupnog podizanja dobne granice i za žene i za muškarce sa 65 na 67 godina. To znači da se svima koji stječu uvjete za mirovinu nakon 2030. (građani s godištem rođenja od 1966. godine i mlađi) uvjet starosne dobi za mirovinu povećava za tri mjeseca svake godine, i to sve do 2038. od kada će vrijediti dobna granica od 67 godina za sve buduće kandidate za starosnu mirovinu.
Pravo na punu mirovinu za mlađe od 65 godina
Pravo na punu starosnu mirovinu možete ostvariti i ako ste mlađi od 65 godina ako imate zanimanje s beneficiranim radnim stažem. Na takvu povlasticu pravo imaju osobe zaposlene na teškim i za zdravlje opasnim radnim mjestima (npr. vojnici, policajci, radnici koji rukuju s opasnim kemikalijama), osobe kojima nakon određenih godina života, zbog naravi i težine posla, fiziološke funkcije organizma opadaju tako da više ne mogu uspješno obavljati svoj posao (npr. baletni plesači, operni pjevači, plesači, dimnjačari) te osobe s invaliditetom.
Također, zakon omogućuje odlazak u punu starosnu mirovinu osobama koje navrše 60 godina života i 41 godinu staža. Ranije se u takvim slučajevima mirovina umanjivala zbog niže životne dobi, ali novim zakonskim rješenjem prihvaćeno je stajalište da su zaposlenici koji steknu 41 godinu staža i 60 godina života zaslužili punu mirovinu.
Prijevremena starosna mirovina s umanjenjem
U svim ostalim slučajevima odlazak u mirovinu prije navršene 65. godine života kažnjava se umanjivanjem iznosa mirovine. Muškarci mogu ići u prijevremenu starosnu mirovinu kada navrše 60 godina života i najmanje 35 godina mirovinskoga staža. Za žene trenutno vrijede blaži uvjeti starosti i staža, ali će se njihova prava, kao i u slučaju prava za punu mirovinu, postupno izjednačiti s pravima muškaraca. Tako u 2016. žena ispunjava uvjet starosti ako u toj godini navrši ili već ima navršenih minimalno 56 godina i šest mjeseci i najmanje 31 godinu i šest mjeseci mirovinskoga staža.
Postavljeni uvjeti starosti i staža povećavaju se svake godine za tri mjeseca do 1. siječnja 2030. kada će izjednačiti s uvjetima za muškarce (60 godina života i 35 godina staža).
Nakon toga, u razdoblju od 2031. uvjet starosne dobi povećava se za tri mjeseca svake godine do 2038. od kada će pravo na prijevremenu starosnu mirovinu imati osiguranik koji navrši 62 godine života i 35 godina mirovinskog staža bez obzira na spol.
Odlazak u prijevremenu starosnu mirovinu znači i niži iznos mirovine, pri čemu je umanjenje veće što je niža dob i ostvareni staž. Tako se, primjerice muškarcu koji ide u mirovinu s 35 godina staža i 60 godina života mirovina umanjuje za 20,4 posto u odnosu na punu mirovinu.
Kako izračunati iznos mirovine
Dok su dobne granice i starosni uvjeti za odlazak u mirovinu jasno definirani za sve dobne skupine, preciznije informacije o budućem iznosu mirovine mogu dobiti samo oni koji su se približili dobi za odlazak u mirovinu ili su već stekli pravo na mirovinu.
Za izračunavanje svote mirovine koristi se formula koja predstavlja umnožak osobnih bodova, mirovinskog faktora i aktualne vrijednosti prosječne mirovine. Pritom osobni bodovi ovise o mirovinskom stažu i plaćama koje je osiguranik ostvario za vrijeme radnog vijeka, a mirovinski faktor određuje se ovisno o vrsti mirovine (npr. za starosnu mirovinu faktor je jedan, a za prijevremenu invalidsku mirovinu 0,8).
Prosječna mirovina 2.480 kuna
Prema zadnjim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosila je 2.480 kuna odnosno 43,4 posto prosječne plaće. Za osobe sa starosnom mirovinom (65 godina života i najmanje 15 godina staža) prosječna mirovina iznosila je 2.760 kuna (48,3 posto prosječne plaće), a za osobe sa starosnom mirovinom koje imaju 40 i više godina staža prosječna mirovina iznosila je 4.110 kuna (71,9 posto prosječne plaće).
Informativni izračun mirovine možete dobiti u nadležnoj područnoj službi ili područnom uredu Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i ta usluga stoji 70 kuna, a odnedavno do izračuna možete doći i besplatno putem servisa e-Građani.
Servis e-Građani sadrži i uslugu pretkompletiranja podataka kojom budući umirovljenici mogu prije podnošenja zahtjeva za mirovinu obavijestiti Zavod o namjeri odlaska u starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu, čime unaprijed započinje prikupljane nedostajućih i verifikacija postojećih podataka o stažu i plaći iz hrvatskog osiguranja.
Trenutačno se većini umirovljenika isplaćuje mirovina samo na temelju generacijske solidarnosti (prvi mirovinski stup), a budućim umirovljenicima će mirovina uključivati i sredstva iz drugog mirovinskog stupa koji predstavlja osobnu mirovinsku štednju. piše
