Hrana za njegu i hrana koja uništava jetru. Jetra je ‘tihi organ’, ne buni se, te je uglavnom zanemarujemo dok nešto ozbiljno ne pođe po zlu. Znate li koja hrana i životne navike uništavaju jetru? A što joj godi? Bolesti jetre nalaze se na desetom mjestu kada govorimo o uzrocima smrti, te stoga zaslužuje znatno veću pažnju nego što joj se trenutno posvećuje.
Fiziološka funkcija jetre
Jetra ima brojne važne funkcije, a najvažnije su:
1. Sekrecija žuči
Neophodna je za razgradnju masti, a pomaže i u apsorpciji tvari topljivih u mastima, uključujući i vitamine topljive u mastima – A,D, E i K. Poznata je uloga žuči u asimilaciji kalcija, te u pretvorbi beta karotena u vitamin A.
2. Apsorpcija nutrijenata
Sve tvari koje unesemo u organizam dolaze u jetru, gdje se razvrstavaju na toksine i ostale molekule.
3. Detoksikacija
Snažnim sustavom detoksikacije jetra pretvara lijekove i toksine u molekule koje se mogu eliminirati iz organizma putem bubrega (mokraćom) ili crijeva (fecesom).
4. Sinteza većine proteina koji cirkuliraju u krvi
5. Ima ključnu ulogu u regulaciji razine šećera u krvi
Tjelesne potrebe za glukozom bilježe se u jetri, te se glukoza osigurava organizmu probavom hrane ili razgradnjom glikogena – skladišnog šećera u jetri i mišićima. Kod produljenog gladovanja, kada nije moguće osigurati glukozu probavom, a rezerve u jetri su potrošene, u jetri se pokreće proces kojim iz aminokiselina ili drugih molekula nastaje glukoza. Metabolizam masti također je usko vezan uz jetru.
6. U jetri nastaje kolesterol, a ujedno se u jetru doprema i kolesterol iz krvi
Eliminacija kolesterola iz jetre odvija se putem žuči.
Zadajete li joj svakodnevna opterećenja unosom raznih lijekova, alkohola, aditiva i neumjerenih količina masti? ‘Toksičan’, moderan stil života koji je obilježen zagađenjima, stresom, nekvalitetnom prehranom, neselektivnom uporabom lijekova odražava se na jetri, te se ponekad kaže da je jetra ogledalo našega zdravlja. Ipak, većina ljudi tijekom života ne razvije ‘klasične’ bolesti jetre, poput hepatitisa, ciroze ili žutice. U modernoj populaciji puno je češća pojava ‘subkliničke’ disfunkcije jetre.
Kod takvoga stanja ni optimalna prehrana niti besprijekoran proces probave ne osiguravaju adekvatnu opskrbu stanica nutrijentima, zbog slabije pretvorbe u unesenih hranjivih tvari u iskoristive oblike u jetri.
Simptomi ‘subkliničke’ disfunkcije jetre mogu obuhvaćati čitav spektar poremećaja:
– kronični umor
– depresija
– česte glavobolje
– nesanice
– promjene raspoloženja
– PMS
Već tijekom ranih četrdesetih godina prošloga stoljeća, dr. Morton Biskind, u medicinskim endokrinološkim časopisima opisivao je predmenstrualni sindrom kao posljedicu neadekvatne deaktivacije estrogena u jetri koja je deficitarna vitaminima B skupine i proteinima. Probavni simptomi disfunkcije jetre uključuju mučninu, nepodnošenje masti, nadutost, epizode zatvora i proljeva, te gubitak apetita.
Čimbenici rizika na koje valja obratiti pažnju
Učestala konzumacija velikih količina masne i pržene hrane i/ili ‘junk food-a’. Hrana poput prženih krumpirića, krafni i čipsa, izvor je lipidnih peroksida (užeglih masti) koji su toksični za jetru. Lipidni peroksidi imaju snažan imunosupresivni učinak i oštećuju membrane stanica jetre. Masti kojima treba dati prednost je hladno prešana ulja, poput maslinovog i bučinog.
Neumjereno konzumiranje kave
Kavi se pripisuju brojna pozitivna, ali i negativna svojstva. Na takvom skliskom terenu najsigurnije je biti umjeren, kako bi organizmu osigurali potencijalne pozitivne učinke, ali i spriječili negativne učinke. Kava se tijekom uzgoja nerijetko tretira velikim količinama pesticida, a tijekom prženja kave nastaju karcinogeni produkti. Svi ti spojevi moraju se pretvoriti u bezopasne spojeve u jetri tijekom detoksikacije. Poznata je i priča o književniku Johannu Wolfgangu Goetheu, koji je obožavao kavu u mladosti, a kada je ostario nije je podnosio. Biokemijska pozadina priče o J.W. Goetheu krije se u ‘iscrpljenosti jetre’, odnosno u smanjenoj razini enzima koji su potrebni u razgradnji kofeina. Ova pojava česta je u osoba starije dobi, a pridružuje joj se i smanjena funkcija bubrega, te se tvari koje valja izbaciti iz organizma zadržavaju dulje nego u mlađih osoba.
Neumjereno konzumiranje alkohola
Alkohol se razgrađuje u jetri, a neumjerena konzumacija alkohola uvjetuje bezuvjetna oštećenja mozga, jetre, gušterače, duodenuma i središnjeg živčanog sustava. Alkoholizam uzrokuje metabolička oštećenja u svakoj stanici organizma i smanjuje funkciju imunosnog sustava. Učestala konzumacija alkohola ometa produkciju probavnih enzima u jetri, što uzrokuje smanjenu apsorpciju masti, proteina i vitamina topljivih u masti, te vitamina B skupine (posebice vitamina B1 i folne kiseline). Toksičan učinak alkohola na jetru uključuje nakupljanje masti u jetri (masna jetra), mogućnost pojave hepatitisa (upalnih promjena u stanicama jetre), te pojavu ciroze jetre.
Pušenje 
Negativni učinci duhanskog dima na pluća nepravedno se znatno više ističu od učinaka pušenja na jetru. Duhanski dim bogat je toksičnim spojevima – benzapirenom, policikličkim aromatskim ugljikovodicima, cijanidom, katranom, acetaldehidom, akroleinom itd. Svi navedeni spojevi dospijevaju u krv pušača, a zadatak jetre je detoksikacija svakog pojedinog spoja. Priznat ćete da zadatak nije nimalo lagan.
Otrovi
Tragovi pesticida u hrani nakupljaju se u jetri i mogu uzrokovati kronična oštećenja jetre. Vrlo je važno temeljito prati hranu tretiranu pesticidima, kako bi izbjegli nepoželjne toksične spojeve. Insekticidi i aditivi također bi se trebali izbjegavati.
Oralni kontraceptivi
Jetra žene koja ima manjak vitamina B skupine i/ili proteina teže pretvara estrogen u netoksičnu formu – estriol, te ostaje u formi za jetru toksičnog estradiola. Povišena razina estradiola povezuje se s emocionalnim poremećajima, poput nestabilnog raspoloženja i opsesivno – kompulzivnog ponašanja.
Lijekovi
Lijekovi opterećuju jetru, budući da predstavljaju strane i neprirodne tvari za organizam. Ove tvari tjeraju jetru na «prekovremeni rad», te se preporučuje selektivan pristup lijekovima.
Namirnice koje gode jetri
Jetra je u stalnoj međuigri s organima poput bubrega, žuči, štitnjače, gušterače, te donjim dijelom probavnog sustava. Stoga je važno osigurati prehranu koja će djelovati povoljno na sve unutrašnje organe, te na sustavno zdravlje čovjeka. Za zdravlje jetre neobično je važna pravilna funkcija bubrega, te je uputno u prehranu uvrstiti voće i povrće bogato kalijem, poput banana, badema, rajčica, grožđica, šljiva i osigurati dnevno potrebnu količinu vode (1-2 litre dnevno). Tradicionalan pristup ‘čišćenju’ jetre je redovito ispijanje sokova od povrća poput mrkve, cikle, radića i maslačka.
Prejedanje je jedan od najčešćih uzroka smanjene funkcije jetre. Neumjerenost u hrani i piću također tjera jetru na ‘prekovremeni’ rad, a umorna jetra nije jednako učinkovita u detoksikaciji štetnih tvari kao rasterećena jetra.
Artičoka
Artičoka je povrće koja spada u porodicu glavočika, zajedno s ljekovitim biljem sikavicom i čičkom. Zajedničko svojstvo im je visok udio tvari silimarina i inulina koje imaju zaštitan
Cinarin i kafeinska kiselina, tvari kojima je bogata artičoka, u pokusima na životinjama pokazali su se kao učinkoviti hepatoprotektivni spojevi. Inulin, neprobavljivi ugljikohidrat, ima blago laksativno djelovanje, te pomaže kod konstipacije. Zdravlje jetre ovisno je o redovitom pražnjenju crijeva, a u razdobljima zatvora veće je opterećenje jetre. Inulin je ujedno i hrana za «dobre» bakterije u debelom crijevu, te potičući njihov rast i aktivnost potiskuje rast patogenih bakterija u debelom crijevu. Na taj način smanjuje se razina toksina koji dospijevaju u jetru, a održava se i zdravlje čitavog organizma.
Češnjak
Ljekovita svojstva češnjaka poznata su od davnina. Starorimski pisac Plinije opisao je češnjak kao lijek za 61 zdravstvenu tegobu. Uz dobro poznata antibakterijska i antivirusna djelovanja, aktivne tvari iz češnjaka smanjuju razinu «lošeg» kolesterola i povisuju razinu ‘dobrog’ kolesterola. Češnjak sadrži sumporne spojeve koji pomažu u detoksikaciji štetnih metala, poput žive, a upravo je taj učinak zaslužan za indirektno povoljno djelovanje na jetru.
Jabuke i kruške
Ovo voće bogato je pektinom, prehrambenim vlaknom topljivim u vodi, koji se pokazao kao sredstvo za blago sniženje razine kolesterola u krvi u nekoliko kontroliranih pokusa. Pektin se veže na žučne kiseline, što pomaže u sniženju kolesterola. Korisno je u prehranu uvrstiti i druge namirnice bogate topljivim prehrambenim vlaknima, poput zobi, riže, šljiva, citrusa, mahunarki, te kelja pupčara.
Mahunarke
Namirnice poput graška, soje i graha bogate su aminokiselinom argininom, koja pomaže u procesu detoksikacije amonijaka, toksičnog nusprodukta koji nastaje prilikom razgradnje proteina. Upravo je jetra mjesto na kojem se odvija proces detoksikacije amonijaka.
Gorko i zeleno povrće
Radić, rukola, raštika, i svo tamno zeleno lisnato povrće odličan su izvor klorofila i drugih fitokemikalija koje posjeduju čitav niz pozitivnih utjecaja na zdravlje.
Klorofil djeluje kao ‘čistač’ krvi i jetre, a brojni antioksidansi štite od razornog utjecaja slobodnih radikala.
Način prehrane koji voli naša jetra zapravo predstavlja način prehrane koji bi trebali slijediti svi koji žele iz hrane uzeti ono najbolje. U situacijama kada je jetra oštećena i kod kroničnih bolesti jetre uz sve savjete koji su navedeni treba pripaziti na unos niza nutrijenata, poput vitamina B, C i E, te nekih aminokiselina.
Najpoznatija ljekovita biljka koja se koristi kod bolesti jetre je sikavica ili osljebad (Sylibum marianum), a aktivna tvar koja je zaslužna za pozitivne učinke ove biljke je silimarin. Silimarin je flavonoid koji se istražuje kao potencijalna pomoć kod svih oblika bolesti jetre. Standardna dnevna doza koja je korištena u većini pokusa je 420 mg. Kod virusnog hepatitisa u studijama se silimarin primjenjuje u kombinaciji s fosfatidil – kolinom. Kontrolirane studije dale su različite rezultate, no nazire se učinkovitost ove tvari kod smanjenja oštećenja jetre. Potrebno je provesti još studija na većem broju ispitanika, koje će potvrditi učinkovitost ove tvari u liječenju kroničnih bolesti jetre. piše
