Ivan Čižmek (80) jedini je živ iz četveročlane ekipe arhitekata koji su osmislili naselje.
Velika seoba. Tim su riječima 1981. opisivali nastanjivanje modernog, novog naselja na tadašnjem rubu grada.
Masovno se 11.600 stanovnika Zagreba počelo useljavati u 4500 stanova, koliko ih se sagradilo u Dugavama. Sama gradnja počela je pak nekoliko godina prije, a prošlo je točno 40 godina otkako su strojevi počeli kopati. Svečanog otvaranja početka radova do u detalja prisjeća se sam projektant naselja Ivan Čižmek.
Nadgledao i kotlovinu
Okupili su se na mjestu polaganja kamena temeljca svi političari na tada najbitnijim gradskim funkcijama. Njega su, kaže 80-godišnji Ivan Čižmek, s otvaranja poslali da nadgleda pripremanje kotlovine. Nije mu smetalo. Jer znao je da pravi posao počinje čim završe službeni protokoli. A on će biti taj koji će biti zadužen za praćenje realizacije.
– Gradilo se nikad brže i nikad više. Moj je zadatak bio rješavati svaki problem koji nastane pri podizanju naselja – kaže Ivan Čižmek, koji i danas živi u “svom” naselju. I nikad se od tamo ne bi odselio. Uselio se s još trojicom autora, s kojima je radio projekt. S Tomislavom Odakom, Tomislavom Bilićem i Zdenkom Vazdarom pobijedio je na anonimnom natječaju za izgradnju Dugava i dobio prvu nagradu. Od četvorice autora, još je jedino, kaže Ivan Čižmek, on ostao živ.
– Bilo je poteškoća pri nastajanju naselja, kao i na svakom gradilištu. Imali smo probleme s kanalizacijom jer je sustav bio vezan za Travno, u jednoj su zgradi sagradili sedam stanova više nego što je bilo predviđeno pa smo morali izmijeniti projekt i napraviti više parkirališnih mjesta, nismo smjeli dirati ni ceste koje su okruživale naselje, posebice raskrižje u blizini vojarne “Maršalke”, gdje JNA nije dala da se približavamo… – opisuje Ivan Čižmek, koji je prikupljao sve novinske članke o izgradnji, najviše upravo iz Večernjeg lista, koji je, dodaje, najdetaljnije pratio cijeli proces. Čuvao je i svu dokumentaciju, stare fotografije, slikovne prikaze i crteže, koju je spojio u jednu veliku mapu. Nazvao ju je “Mapa: Zagreb u 99 varijacija”, a nedavno ju je odlučilo objaviti Društvo arhitekata Zagreba (D-A-Z) te napraviti izložbu o Dugavama. Iako su još uvijek u potrazi za suradnicima koji bi im pomogli u financiranju.
Priča o Dugavama
– Pokrenuta je inicijativa, potrudit ćemo se da priču o Dugavama, ali i o Zagrebu vidi i čuje što više ljudi – kaže Davorka Perić, povjesničarka umjetnosti iz D-A-Z-a, koja na projektu radi s kolegom Željom Stanićem te arhitektima Tihomirom Jukićem, Markom Sančaninom te Borisom Vidakovićem. Mapa je zapravo, objasnit će umirovljeni arhitekt Ivan Čižmek, njegova oporuka, nešto što je želio ostaviti budućim generacijama.
– No izgleda da će moj testament postati javan i prije nego što umrem – kaže Ivan Čižmek. Dugave, kojima je ime nadjenuo pjesnik Gustav Krklec, građene su prema tada najmodernijim smjernicama svjetske arhitekture. Kao naselje potaknule su pravu revoluciju novim načinom urbanističkog planiranja. Arhitekti su pomno isplanirali svaki detalj, a mislilo se kako napraviti najbolje okruženje za sve dobne skupine.
U Dugavama je istodobno niknula škola, vrtić, društveni dom, poslovni prostori, a posebna se pozornost posvetila zelenim zonama, sasvim zaštićenima od prometa. piše
