Kokotac

1878

KOKOTACPrirodni melem za bolne vene i otečene noge. Znanstvena istraživanja potvrđuju djelovanje kokotca na središnji živčani sustav, u kojem izaziva umirujuće i narkotičko djelovanje. U starom vijeku bila je poznata ljekovitost kokotca, a rabili su ga kao ljekovito sredstvo koje steže i omekšava. Suha biljka stavlja se u madrace jer uspješno tjera stjenice, a ako ga stavljamo u odjeću tada tjera moljce.Kokotac ima svojstvo da steže, omekšava, tjera znoj i vodu, smiruje i ublažuje bol te čisti organizam.

Koristi se za vanjsku, a manje za unutarnju uporabu. Kombinacija unutarnje i vanjske uporabe kokotca prakticira se u liječenju varikoznih vena. Kako bi se izbjegao rizik od upale vena ili stvaranja tromba, uzima se čaj od kokotca.

U unutarnjoj upotrebi koristi se još za liječenje: kašlja, bronhitisa, prehlade, gripe, grčeva maternice i crijeva, noćnih grčeva, bubrežnih bolesti (pojačava izlučivanje mokraće, a ujedno pomaže bubrezima u eliminaciji raznih štetnih mikroba jer djeluje antiseptički, kod otežanog mokrenja, katara bubrega i mjehura, bakterija itd.), reumatične glavobolje – migrene, za limfnu drenažu, arteroskleroze, gihta, želuca i crijeva (detoksikacija želuca i crijeva, čireva na želucu, katar želuca i crijeva, razna nadimanja, nadutost, vjetrovi, zatvor itd.), bolnih stanja mišića, glavobolje, mjesečnice, te gastrointestinalnog sustava, nesanice, nervoznih tenzija, neuralgija i palpitacija jer dobro smiruje.kokotac2

(Familia Papilionidae – Obitelj lepirnjače; Ljekarnički naziv – Meliloti herba; druga imena: orlov nokat, velika djetelina, ždraljika, žuti kokotac, bijeli kokotac)

U vanjskoj uporabi koristi se za liječenje:vena (natečene, upletene, kod tromboza kao antikoagulant, ulcerozne vene), hemoroida i oteklih nogu, a izrađuje se od cvjetova kokotca ili tinkture sa svinjskom masti koja izvrsno djeluje na kapilarni sustav i vene te raznih čireva. tegoba s očima (upale kapaka – upala sluzokože kapaka, upale očiju, Conjunctivitis acuta i C. Purulenta, ispiranje s čajem od cvjetova kokotca itd; poznata je očna mirišljiva vodica koja se dobiva od cvjetova kokotca), tegoba s uhom (parenje čajem), reumatskih tegoba – bolova (mast), bolnih zglobova (otekline, upala – mast), neuralgije, raznih kožnih nečistoća (svraba, čireva kod kojih rabimo mast za dozrijevanje čira, kao i kod bolesti kože gljivičnog porijekla, modrica, rana kod kojih pospješuje zacjeljivanje itd.). Za omekšavanje raznih tvrdih oteklina (emoliens – otečene žlijezde, novotvorine, čirevi – rabimo mast ili stavljamo obloge itd.), u liječenju hemoroida, u sprečavanju upala.

Znanstvena istraživanja (Melilotus officinalis, Melilotus albus – bijeli kokotac) potvrđuju djelovanje kokotca na središnji živčani sustav, u kojem izaziva umirujuće i narkotičko djelovanje, regenerira stanice jetre, djeluje na koštanu srž, sudjeluje u stvaranju leukocita, poboljšava opće stanje bolesnika nakon radioaktivnog zračenja, djeluje na unutrašnji dio krvnih i limfnih sudova i žila. Kokotac rabimo kao: antikoagulant, aromatik, antispazmatik, adstrigent, antidiaroik, antiastmatik, antibakterik, analgetik, diuretik, detoksikant, ekspektorant, emoliens, karminativ, laksativ, ophthalmi. Kontraindikacije: kokotac ni u kojem obliku ne bi smjele uzimati osobe sa slabim želucem i jetrom u akutnim stanjima, s problemima žuči, te osobe sklone glavoboljama.

Toksičnost: kumarin i kumarinski spojevi uvrštavaju se u kancerogene spojeve pa u većim količinama mogu izazvati jake glavobolje, kolaps ili klijenut živčanog sustava, te se danas ova biljka koristi uglavnom za vanjsku uporabu. piše