Sirov ili kuhan, kineski jam jača krvne žile i snižava tlak. Zbog velike količine vitamina B6 jam je preventivna zaštita kod krvožilnih bolesti. Hipokratova savjeta “Neka tvoja hrana bude tvoj lijek, a tvoj lijek neka bude tvoja hrana” Kinezi su se pridržavali još od davnina.
Među mnoštvom biljaka s ljekovitim djelovanjem koje su upotrebljavali jest i cimetni ili kineski jam. Biljka Dioscorea batatas L., Dioscorea oppositifolia, u kineskoj se medicini prije svega koristila za liječenje upalnih procesa u želucu i crijevima (gastritisa i drugih želučanih tegoba). Iako raste kao penjačica, može doseći i tri metra u visinu. Rabi se samo gomolj, čvrst korijen koji može biti težak i do dva kilograma i na presjeku je bijele boje. Gomolji sadrže oko 20 posto škroba, 75 posto vode, vitamine B1, B2, B6, vitamin C i mnoge korisne minerale. Zbog velike količine vitamina B6 jam je preventivna zaštita kod krvožilnih bolesti i pomaže u stabilizaciji glukoze u krvi i kontroli težine, djeluje kod oporavka nakon srčanog udara jer učvršćuje krvne žile.
Zbog velike količine kalija izuzetno je značajan pri regulaciji krvnog tlaka. Ugljikohidrati i dijetalna vlakna iz jama održavaju osjećaj sitosti, a ujedno usporavaju metabolizam šećera, što je važno u prehrani dijabetičara. Djeluje pozitivno na funkcije slezene, pluća i bubrega, a posebno na kosu i kožu (dobar ten i jaka kosa). Već 150 grama jama zadovoljava oko 24 posto dnevne potrebe za vitaminom B6. U istoj količini gomolja ima 940 mg kalija, 0.6 mg magnezija, 0,25 mg bakra, 18 mg vitamina C i 5,5 g vlakana. Čaj od jama jača imunitet, a zbog velike količine sluzi olakšava iskašljavanje. Pripremite ga od dva centimetra očišćenog gomolja narezanog na kolutiće koje ste prelili kipućom vodom. Pustite da odstoji pet do osam minuta i nakon toga ocijedite. Gomolj jama, svježi i samljeveni, može se nabaviti u zagrebačkoj tvrtki Eustoma, Kameniti stol 5, a ako ga poželite sami uzgajati, kod njih možete nabaviti i sadnice i dobiti stručne savjete o sadnji i njezi biljke.
Okusom podsjeća na krumpir
Iako ima više od 600 različitih vrsta jamova, koristimo i preporučujemo isključivo cimetni jam, za koji smo na Agronomskom fakultetu proveli istraživanje. Ovaj jam može se jesti i sirov, uvršten je na listu biljaka dopuštenih za uporabu. Za jelo se rabe gomolji, a okusom je jam između batata, slatkog krumpira i običnog krumpira. Gomolji se mogu koristiti kuhani, pečeni, prženi, spremljeni kao pire. Jednako tako može se naribati ili narezati na kriške te dodati juhama, a može se i umjesto parmezana naribati na tijesto. Gomolj se može i narezati i sušiti kao čips. Preporučena je dnevna doza cimetnog jama 10 do 20 grama, bez obzira na to uzimate li ga kuhanog ili sirovog. Ostatak gomolja može se držati u hladnjaku na temperaturi od 4 do 6 Celzijevih stupnjeva i koristiti po potrebi. Puno jednostavnije i učinkovitije je ako se koristi osušeni i samljeveni korijen jama. Riječ je o koncentratu koji treba uzimati dva puta dnevno jednu žličicu uz obrok. Kolutići jama, svježi ili osušeni, mogu se dodati u varivo, a gomolj možete jesti i sirov, poput mrkve. Dnevno bi tako trebalo pojesti pet, šest centimetara gomolja. piše
