Umirovljenici su šokirani jer su nakon objave gospodarskih uspjeha, mirovine „porasle“ za 0,65, a plaće za 1,9 posto. Vlada je obećala smanjivati razlike između prosjeka mirovina i plaća, a sad se pokazuje još dramatičnije kretanje i osiromašivanje umirovljenika. Matica i SUH opravdano traže hitnu promjenu formule usklađivanja mirovina.
Nakon što je statistika pokazala kako je gospodarstvo u Hrvatskoj ostvarilo pozitivne rezultate, najbolje od 2008. godine, posebno u porastu bruto domaćeg proizvoda, u povećanju izvoza roba i usluga, rekordnoj turističkoj „žetvi“, a i povećanjem plaća, umirovljenici su očekivali da će i oni osjetiti te pomake prilikom usklađivanje mirovina. Tim više što je i ova Vlada na početku obećala da će joj cilj biti smanjivanje razlike između prosječne mirovine i prosječne plaće. Što je drugo moglo biti nego šokantan podatak kada je objavljeno da je usklađivanje mirovina rezultiralo „povećanjem“ mirovina od svega 0,65 posto. To je samo oko 14 kuna po umirovljeniku prosječno.
Takvo usklađivanje izravno dokazuje da su umirovljenici spali na mrvice koje su ispod razine dostojanstva i elementarnog poštivanja starijih osoba. Manipulacije statistikom sada već ozbiljno zabrinjavaju i postavlja se pitanje može li to držati vodu. Ne mali broj umirovljenika je gotovo doveden u situaciju da traže socijalnu pomoć kako bi je primali umjesto mirovine i tako, bar koliko toliko, spasili egzistenciju. Ova Vlada, ako je nešto pokazala, onda je jasno i po poreznim i drugim zakonima koje donose da ide na ruku bogatima, a da siromašne gura u dublji glib misleći da će to proći bez posljedica. A posljedice su puno gore nego što se čine jer je činjenica da većina umirovljenika više ne može podmirivati ni najelementarnije troškove i da je njihova egzistencija i dostojanstvo dovedeno u pitanje. Među više od 330.000 tisuća ovršenih građana s blokiranim računima prevelik je broj umirovljenika koji su, inače najuredniji platiše.
Da budemo precizniji, poslužit ćemo se brojkama statistike. Evo, recimo upravo sada kada su mirovine povećane za 0,65 posto plaće su porasle za 1,9 posto. Dakle, mirovine samo u jednom usklađivanju za pola godine zaostale su za plaćama za novih 1,25 posto.
Stoga je jasno da se nastavlja u još drastičnijem obliku povećavanje razlike između prosječne plaće i prosječne mirovine te da se riječ umirovljenici u Republici Hrvatskoj, barem za najveći dio njih, polako može zamijeniti riječju – siromasi. A vladajući, slušaju i previše se oslanjaju na lobiste privatnog kapitala, prihvaćaju neprihvatljiva objašnjenja. Manipulira se raznim podacima, od demografije do odnosa broja umirovljenika i zaposlenih, tobožnjim „spasom“ u Drugom stupu obveznog mirovinskog osiguranja kod socijalno neosjetljivog privatnog financijskog kapitala, a uz to se sva krivica krajnje nemoralno svaljuje na umirovljenike koje već i javno tretiraju samo kao teret društva.
Ne ulazi se u ozbiljnije analize zašto bi, na primjer umirovljenici mogli biti krivi i zato što broj zaposlenih stalno pada, što mladi odlaze van Hrvatske u potrazi za poslom, što su u divljoj privatizaciji i pljački nestale tvornice i druge vrijednosti koje su ti isti umirovljenici stvorili, što nas i iz Europe i svijeta upozoravaju na korupciju i kršenje prava ranjivih skupina.
No, da se vratimo brojkama i pokušamo argumentima razmatrati nastalo stanje. Dugo smo trpjeli posljedice primjene tzv. Švicarske formule za usklađivanje mirovina. Godišnje su mirovine zbog te formule koja se računala kao zbroj 50 posto rasta plaća i 50 posto rasta potrošačkih cijena, zaostajale za oko jedan posto za plaćama. Razlika se povećavala dok prosječna mirovina nije pala na ispod 40 posto u odnosu na prosječnu plaću. To je činjenica na koju stalno upozoravaju Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hrvatske i pokazuje da je Hrvatska po tom, usporedivom podatku sa svim zemljama, na samom dnu Europe. Dakle, ne samo da se ne zaustavlja toliko zaostajanje mirovina za plaćama, nego se još više produbljuje.
Umirovljenici su u dobroj vjeri bili pristali da se ukine Švicarska formula i uvede nova varijabilna po kojoj se usklađivanje mirovina može popraviti tako da se zbroji 70 posto povoljnijeg rasta (cijena ili plaća) i 30 posto nižeg rasta (cijena ili plaća).
Međutim, dogodilo se upravo suprotno od očekivanja. Nova varijabilna formula počela se primjenjivati od 1. siječnja 2015. godine i usklađivanje je krenulo nizbrdo. Pad mirovina u odnosu na plaće je postao još alarmantniji. A bivša Vlada je još i zakomplicirala računicu tako da je ostavila Švicarsku formulu u primjeni za prvu prvo polugodište tekuće godine, a tek na kraju se obračunava po varijabilnoj formuli i pritom „korigira“ prvo polugodište.
I zbog tako kompliciranog i birokratskog načina računanja, a posebno zbog ozbiljnog pada mirovina, Matica umirovljenika i Sindikat umirovljenika u prvi plan stavljaju hitnu izmjenu postojeće formule. Prijedlog je da se usklađivanje mirovina računa samo s povoljnijim rastom cijena ili plaća. Pojednostavljeno rečeno, ako plaće imaju veći rast od potrošačkih cijena usklađivanje mirovina ide samo primjenom tog rasta, a ako veći rast imaju potrošačke cijene onda se uzima samo njihov postotak. Očito da bi to mogao biti, zapravo jedini način da mirovine, bez smicalica, više ne zaostaju za rastom plaća, ali ni troškova života iako je ovo što se do sada dogodilo dovelo do teškog osiromašenja umirovljeničke populacije. Zato umirovljenici, prema Vladi preko Nacionalnog vijeća za umirovljenike, idu i s prijedlogom za jednokratno povećanje mirovina s tim da niže imaju veći postotak povećanja od viših kao što i objavljujemo u ovom broju našeg lista.
Potrebno je kazati da su u svih sedam usklađivanja po novoj vrijabilki (zajedno sa ovih 0,65 posto) mirovine „porasle“ za 1,76 posto, a plaće za 5,9 posto. Znači samo u dvije i pol godine mirovine su zaostale za novih za 4,14 posto u odnosu na porast plaća. To je godišnje znatno veći zaostatak, nego po prijašnjoj formuli i najveći do sada uopće u tako kratkom vremenu. Kako plaće rastu tako potrošačke cijene padaju i ta „statistička“ kretanja su prevršila mjeru i umirovljenici opravdano sumnjaju – koje su to cijene koje tako padaju. Cijene režija i svega onoga u što umirovljenici troše – sigurno nisu. Ali, ne prigovaramo ni rastu plaća naših radnika, i one su preniske. Tražimo razumijevanje jer je siromaštvo umirovljenika prevršilo mjeru.
Hrvatski umirovljenički list
