Dosad 1384 umirovljenika iskoristilo mogućnost rada uz mirovinu. Pravo na rad uz mirovinu uvedeno je od početka prošle godine, a mogu ga koristiti osobe koje su u mirovinu otišle prema Zakonu o mirovinskom osiguranje, i to korisnici starosne mirovine te invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti ili djelomičnog gubitka radne sposobnosti.
Po podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), dosad su 1384 umirovljenika iskoristila zakonsku mogućnost da nastave raditi ili se zaposle na ugovor o radu do pola radnog vremena, dok istodobno i dalje primaju mirovinu ostvarenu na temelju prethodnog mirovinskog staža.
Pravo na rad uz mirovinu uvedeno je od početka prošle godine, a mogu ga koristiti osobe koje su u mirovinu otišle prema Zakonu o mirovinskom osiguranje, i to korisnici starosne mirovine te invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti ili djelomičnog gubitka radne sposobnosti.
Ministar rada i mirovinskog sustava Mirando Mrsić kaže kako je mogućnost zaposlenja na pola radnog vremena, odnosno do 20 sati tjedno, uvedena jer je na tržištu rada uočeno da postoji određeni broj umirovljenika koji rade na ugovor o djelu, a dio ih je vjerojatno radio i na crno.
“S obzirom na naš cilj da se radi duže, a 65 godina života ne mora biti gornja granica za one koji mogu i žele raditi, omogućili smo im da uz mirovinu mogu raditi na ugovor o radu četiri sata dnevno”, rekao je Mrsić.
Podaci HZMO-a pokazuju da se najveći broj umirovljenika, njih 1163, zaposlio u javnom sektoru – zdravstvu i socijalnoj skrbi, stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima i trgovini. Mogućnost dodatne zarade u privatnom sektoru pronašao je 221 umirovljenik.
Svi zaposleni umirovljenici, nakon što prikupe godinu dana radnog staža, imaju pravo tražiti ponovni izračun mirovine i na taj način povećati svoju mirovinu.
Najveći broj umirovljenika koji rade su visokoobrazovane osobe – njih 714, a među njima je 27 doktora znanosti, 27 magistara znanosti i 84 liječnika specijalista.
Radno su aktivne i 332 osobe sa srednjim obrazovanjem, 140 s višom školom, te 198 osoba nižih kvalifikacija. Osim u zdravstvu, znanosti i trgovini, 119 umirovljenika zaposlilo se u prerađivačkoj industriji, 102 radi u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, 68 u obrazovanju, te isto toliko u prometu i građevinarstvu.
Primjerice, njih 40 radi u administraciji i pomoćnim uslužnim djelatnostima, 10 ih radi u djelatnosti umjetnosti, zabave i rekreacije, a devet u djelatnosti kućanstva kao poslodavca.
Prosječna mirovina koju primaju zaposleni umirovljenici iznosi 4.352 kune. piše
