U godinu dana dobili smo 8000 umirovljenika više. Danijel Nestić s Ekonomskog instituta očekuje još 40.000 umirovljenika do 2030., približno 4000 godišnje, nakon čega će uslijediti pad. U godinu dana Hrvatska je povećala broj umirovljenika za približno 8000! Na to povećanje utjecala su dva odvojena procesa, jedan je što se smanjio broj umrlih, a drugi što je ubrzan priljev novih korisnika. U prvih sedam mjeseci u mirovinu je otišlo 29.390 osoba – oko 2500 više nego lani u istom razdoblju.
Pojačano su se dobivale starosna, invalidska i prijevremena starosna mirovina, a u laganom je padu jedino broj novih korisnika obiteljske mirovine. U prosjeku, najveće su mirovine određene dugogodišnjim osiguranicima – ljudima koji su se zaposlili prije dvadesete godine života te su u ranim šezdesetima imali više od 40 godina staža. Ove je godine u mirovinu otišlo 3258 dugogodišnjih osiguranika, a 42 godine prosječnog radnog staža donijele su im 3300 kuna mjesečne mirovine. Trideset godina staža, koliko je u prosjeku radilo oko 11 tisuća osoba koje su otišle u starosnu mirovinu, donijelo im je 2100 kuna mjesečne mirovine.
Danijel Nestić, istraživač Ekonomskog instituta Zagreb, navodi da bi se ukupan broj umirovljenika trebao lagano povećavati sve do 2030. godine, pri čemu bi tada mogao biti za 40-ak tisuća veći nego u 2016., kad imamo 1,23 milijuna umirovljenika.
U sljedećim godinama projicirali smo godišnje povećanje za otprilike 3-4 tisuće uz postupno usporavanje prema 2030., nakon čega bi se broj umirovljenika trebao smanjivati – ističe Nestić. Rast je prvenstveno određen demografskim faktorima, ali je i pod utjecajem dosadašnje strukture umirovljenika te promjenama mirovinskog sustava.
– Svaka najava promjena u mirovinskim propisima može motivirati ljude da se odluče za mirovinu ranije nego što bi se inače odlučili procijene li da im je to povoljnije. Moguće je da su najave ubrzavanja rasta zakonske dobi za odlazak u mirovinu te značajnijeg umanjenja mirovine u slučaju prijevremenog umirovljenja dovele do porasta tijekom ove godine – ističe Nestić.
Postojeća je Vlada najavljivala ranije povećanje radnog vijeka na 67 godina. piše
