Pitanje: Na ostavinskoj raspravi nakon smrti oca, uvrijeđen, jer me otac ispustio imenovati nasljednikom u oporuci pored dva polubrata, kojima je ostavio svu svoju imovinu, nisam zatražio pravo na nužni dio ostavine. Tek kada je rješenje o nasljeđivanju postalo pravomoćno, utvrdio sam koliku sam si nanio štetu jer je ostavina bila stvarno velika. Zanima me mogu li tužbom naknadno zatražiti nužni dio? Uz to sam saznao da je otac sačinio još jednu oporuku za preostali dio ostavine u kojoj ja nisam ponovno spomenut. Zanima me jesam li se odricanjem od nužnog dijela vezanog za prvu ostavinu odrekao i prava na nužni dio po drugoj oporuci. (K.D., Zadar)
Odgovor: Za ostavinu u kojoj ste se odrekli prava na nužni dio ne možete podnositi tužbu niti tražiti pravo na nužni dio, jer je rješenje o nasljeđivanju postalo pravomoćno. No, za eventualno naknadno pronađenu imovinu po drugoj oporuci ništa vas ne obvezuje prvotna izjava da se odričete prava na nužni dio. Dakle, ovog puta pamet u glavu i tražite ono što vam po zakonu pripada.
Otpremnina u nasljedstvo?
Pitanje: Prekapajući po staroj dokumentaciji našla sam odluku o otkazu ugovora o radu mog pokojnog oca. U odluci o otkazu stoji da otac zbog otkaza ima pravo na otpremninu i to u prilično visokom iznosu. S obzirom na to da sam sigurna da otac nije realizirao svoje pravo na otpremninu, imamo li moja sestra i ja, kao jedine zakonske nasljednice, pravo tražiti od poslodavca isplatu otpremnine? Napominjem da je odluka o otkazu donesena prije četiri godine. Je li zbog toga nastupila zastara, te što nam savjetujete u vezi toga? (M.P., Rovinj)
Odgovor: Sva novčana potraživanja koja su dospjela do smrti vašeg oca, a odnose se na prava iz radnog odnosa, treba tretirati kao dio ostavine. To vrijedi i za novčano potraživanje po osnovi neisplaćene otpremnine pa vam savjetujemo da od suda zatražite raspravu o naknadno pronađenoj imovini, kako biste ishodili ostavinsko rješenje kojem biste se mogli naplatiti za iznos otpremnine. S obzirom na to da novčana potraživanja iz osnova radnog odnosa zastarijevaju u roku od pet godina, računajući od dana dospijeća, preporučamo vam da odmah poduzmete sve potrebno da se pitanje vezano za otpremninu riješi kao naknadno pronađena ostavina, te da temeljem tog rješenja zatražite od poslodavca isplatu otpremnine. Pazite na zastarni rok s obzirom na to da je već po vašem kazivanju isteklo četiri godine od dana donošenja odluke o otkazu.
Zakupodavac hoće više
Pitanje: Sklopio sam ugovor o zakupu za obavljanje poslovne djelatnosti. S obzirom na to da mi je prostor savršeno odgovarao, sklopio sam ugovor na određeno u trajanju od tri godine. Unaprijed sam platio trogodišnju najamninu, želeći se što jače osigurati glede trajanja zakupa. Odnosi između mene i zakupodavca su u početku bili idilični, a nakon proteka godinu dana, zakupodavac je počeo prigovarati visini zakupnine, tvrdeći da je ona preniska, te je tražio da se ista udvostruči. Naravno da na to nisam mogao pristati, a on mi je nakon mog odgovora uručio pisani otkaz ugovora o zakupu, bez obzira na činjenicu da ugovor traje još dvije godine. Što da radim – da se upustim u spor i provedem u suđenju i svađi vrijeme do isteka ugovora ili da mirno iselim iz zakupljenog prostora jer sam u međuvremenu našao drugi odgovarajući prostor? Što je s novcem koji sam isplatio unaprijed, imam li pravo tražiti kamatu na preostali iznos zakupnine, te koja je pravna osnova za pokretanje spora za vraćanje zakupnine koju sam unaprijed platio? (F.K, Labin)
Odgovor: Zakupodavac nema pravnog osnova za raskid ugovora jer ste sklopili ugovor na određeno vrijeme pod uvjetom da ste se držali odredbi iz ugovora. No, ako se ne želite sporiti i prolaziti kroz razdoblja svađa vezanih za korištenje zakupljenog prostora, mirno se iselite i koristite novopronađeni prostor. Na preostali iznos zakupnine, uz glavnicu, pripada vam pravo na kamate, koje nemojte propustiti tražiti. Pravna osnova vašeg zahtjeva za povrat preostalog iznosa zakupnine uključivo i kamate utvrđena je Zakonom o obveznim odnosima (članak 1111. – 1120.) pod nazivom – stjecanje po pravnoj osnovi koja je naknadno otpala.
Otpremnina – da ili ne?
Pitanje: Krajem 2012. godine dobio sam od poslodavca poslovno uvjetovan otkaz s ponudom za sklapanje novog ugovora o radu sa skraćenim radnim vremenom i otpremninom u slučaju da ne prihvatim ponudu za sklapanje novog ugovora. Ponudu nisam prihvatio, već sam pokrenuo spor nad nadležnim sudom, a nakon četiri godine sudovanja, spor sam konačno izgubio. Nakon toga sam se obratio poslodavcu sa zahtjevom za isplatu otpremnine po osnovu 26 godina rada kod tog poslodavca. Ponuđena mi je otpremnina u iznosu od samo 50 posto otpremnine predviđene pravilnikom o radu koji je bio na snazi u trenutku otkaza ugovora o radu. Što mogu učiniti – prihvatiti iznos koji mi nude za otpremninu i poslije zaostatak tužiti sudu ili odmah tužbom tražiti isplatu kompletne otpremnine u iznosu utvrđenom pravilnikom o radu? (N.Š., Split)
Odgovor: Mišljenja smo da biste pisanim putem trebali od poslodavca zatražiti isplatu punog iznosa otpremnine, te mu dati rok od desetak dana da to dragovoljno učini. Ako vas odbije ili se ogluši o vaš zahtjev u ostavljenom roku, podnesite tužbu sudu radi isplate cijele otpremnine, što smatramo da ćete realno dobiti iz razloga što je iznos otpremnine utvrđen pravilnikom o radnim odnosima. Ako primite samo 50 posto iznosa otpremnine, može se smatrati da ste konkuldentnim činom pristali na iznos otpremnine koju vam nude. Stoga vam preporučujemo da postupite u skladu s našim mišljenjem. Upozoravamo vas da je zastarni rok vezan na novčana potraživanja iz radnog odnosa pet godina, a računajući od dana pravomoćnosti odluke o otkazu ugovora o radu. S obzirom na to da zastarni rok ističe krajem 2017. godine, morate o tome povesti računa.
