Laganje je uistinu opasno po zdravlje. Istina je danas postala vrlo komplicirana. Imamo ‘moju istinu’, ‘tvoju istinu’, ili ‘njihovu istinu’ i ‘našu istinu’. No iza ovih termina često se krije laž. Znanstvenici upozoravaju da laži ne štete samo našoj reputaciji – mogu utjecati i na zdravlje i na dužinu života.
‘Istraživanja su povezala govorenje laži s povećanim rizikom od raka, pretilosti, tjeskobe, depresije, ovisnosti, kockanja i većom šansom da imate vrlo loše veze s drugim ljudima,’ kaže dr. Deirdre Lee Fitzgerald, prof. psihologije s američkog sveučilišta Eastern Connecticut State. Glavni razlog zbog kojeg laganje šteti zdravlju i dugovječnosti je stres koji prati laganje. Laganje zahtjeva veći fizički i emocionalni napor. A budući da jedna laž potiče drugu ova navika vas može uvesti u začarani krug koji je vrlo štetan za nervni sustav. Dugoročno izlaganje stresu dovodi do ozbiljnih zdravstvenih problema koji mogu ubrzati smrt.
Osim toga laganje dovodi i do depresije i tjeskobe. ‘Kad ljudi lažu jer žele izbjeći suočavanje s emocijama i problemima, a isti problemi se iznova ponavljaju i pogoršavaju. To zahtjeva dodatni emocionalni stres koji može prerasti u tjeskobu i depresiju,’ kaže dr. Fitzgerald.
‘Laž kida veze s drugima jer uništava povjerenje. Kad nema povjerenja, nestaje i intiman odnos. Laganje povećava udaljenost između ljudi, a ponekad se to ne može popraviti,’ dodaje dr. Fitzgerald.
Razoreno samopoštovanje još je jedan rezultat laganja. Teško je imati dobro mišljenje o sebi ako živite laž. Laž se može činiti kao lak izlaz iz problema, no ako se kasnije ne možete pogledati u ogledalo, vaše emocionalno zdravlje će se pogoršati. Tu se nadovezuje i problem zloupotrebe narkotika i alkohola. Što se više predaje narkoticima i alkoholu to je osobi teže nositi se s istinom. Ovo je čest slučaj i kod tinejdžera koji na koncu nemaju snage za izricanje istine.
Uče li roditelji djecu da lažu? ‘Da,’ kaže dr. Fitzgerald i dodaje:’Kad dijete čuje roditelja kako laže jer želi nešto izbjeći, uči da je laganje prihvatljivo. Djeca kasnije mogu lagati da bi izbjegla bijes roditelja ili da ih ne bi razočarali.’ Djecu učimo laganju i ako ih ne naučimo izreći osjećaje na prihvatljiv način. Postoji još jedan razlog zbog kojeg djeca lažu – ako ne dobivaju dovoljno pohvale i ohrabrenja kod kuće, pa lažima skreću pažnju. Ljudi zapravo i uče lagati dok su djeca, stoga se ta navika teško iskorjenjuje. Iz donekle sličnih razloga lažu i kao odrasle osobe. Istina donosi dugoročne koristi i bolje zdravstveno stanje. Naučite njenu vrijednost i izbjegnite, između ostalih, i zdravstvene rizike koji prate laganje. piše
