Pušenje je navika koja negativno utječe na gotovo sve organe i organske sustave u tijelu. Usna šupljina koja je prva u organizmu na udaru duhanskog dima, također nije pošteđena.
Otvorena usta kroničnog pušača govore više od tisuću riječi. Prvo što osjetimo je karakterističan, neugodan zadah po nikotinu, zatim uočavamo promjene boje zuba, te postojanje smećkastih nakupina što su talozi katrana nastali izgaranjem duhana.
Promjena boje bijelih zubnih plombi kao i neestetske tamne mrlje na zubima su i najčešći razlog posjeta pušača stomatologu. Uz to se obično nadovezuje i osjećaj promjene okusa kao i osjećaj suhoće usta.
Brojna istraživanja su dokazala štetno djelovanje pušenja na opće, ali I oralno zdravlje (zube, zubno meso), počevši od upale gingive do nastanka mogućeg akutnog nekrotizirajućeg ulceroznog gingivitisa. Kod pušača se češće javljaju upale sluznice usne šupljine, stanja koja prethode raku, leukoplakije i u najgorem slučaju, karcinom, koji spada među prvih deset najučestalijih karcinoma danas. Duhan oslabljuje prirodnu obrambenu sposobnost u tijelu. U krvi pušača nalazi se manja količina A i C vitamina.
Pušenje mijenja oralnu fluoru, jezik je obložen, zubno meso lagano je upaljeno, a sluznica suha.
Rrezultati istraživanja objavljenog u časopisu *Journal of Periodontology* u kojem je sudjelovalo 219 zaposlenika jedne japanske tvornice su pokazali da pušenje i manjak sna samostalno najviše štete zubima, te utječu na progresiju parodontne bolesti.
Kod sudionika koji su spavali sedam do osam sati primijećeno je sporije napredovanje parodontne bolesti, u usporedbi s ispitanicima koji su spavali šest sati ili manje. Stručnjaci tvrde kako značajan utjecaj na progresiju parodontne bolesti ima i visoka razina stresa i svakodnevno konzumiranje alkohola.
Pušenje je snažan negativan čimbenik koji utječe na oralno zdravlje. Uz to, nedostatak sna može oslabiti imunološki odgovor koji može uzrokovati progresije oralnih bolesti, izjavio je autor istraživanja, stomatolog Muneo Tanaka.
Drugo istraživanje, njemačkih i britanskih znanstvenika, je potvrdilo da pušenje uzrokuje veći rizik gubitka zuba. Muškarci koji puše će 3,6 puta vjerojatnije ostati bez zubiju od nepušača. Kod žena pušača, taj je rizik nešto manji, svega 2,5 puta.
Gubitak zuba je značajan zdravstveni problem širom svijeta. Pretpostavlja se da je 30% starijih od 65 godina bezubo (izgubili sve svoje prirodne zube).
Profesor Thomas Dietrich, sa Sveučilišta u Birminghamu, objasnio je, većina zubi se izgube kao posljedica bilo karijesa ili kroničnog parodontitisa (upale desni). Znamo da je pušenje snažan faktor rizika za parodontitis, pa je to moguće objašnjenje više stope gubitka zuba u pušača. Profesor Dietrich dalje navodi: Pušenje može zaista sakriti učinke bolesti desni, tako da pušači često ne uočavaju problem sve dok ne dođe u poodmakli stadij. Dobra vijest je da prestanak pušenja može prilično brzo smanjiti rizik.
Trudnice koje puše imaju povećan rizik za prerani porođaj i rađaju djecu s manjom porođajnom težinom.
Osim što pušenje povećava učestalost bolesti kardiovaskularnog sustava, pluća i raka, i zdravlje zuba je jaki argument za prestanak pušenja!
Piše 
mr. sc. Andrijana Kovačić dr. dent. med.
specijalist ortodoncije
