Eto rješenja za drugi mirovinski stup! Predsjednik Uprave Hanfe Ante Samodol kaže kako je drugi mirovinski stup preskup za održavanje jer na jednu kunu zarade generira 65 lipa troška. Troškove preskupog sustava treba što prije smanjiti, kaže Samodol, koji nudi i rješenje ovog problema. “Treba reducirati sve troškove sustava – ulazne i izlazne naknade, naknade za upravljanje i Regos.
Smanjenje naknada odteretilo bi članove fondova. Inače, neki bi računi mogli doći i u minus ako bi se direktno teretili jer ljudi ne primaju plaću ili je primaju neredovito”, kazao je Samodol u intervjuu za novi broj mjesečnika Banka.
Samodol smatra da bi u izmjeni zakona trebalo omogućiti članovima fondova da postanu suvlasnici društava za upravljanje jer bi se tada svi efekti upravljanja rasporedili među članovima i bankama kao suvlasnicima društava za upravljanje. “To će biti naš prijedlog. Ako banke ne pristanu, treba brutalno izmijeniti zakon i sadašnje fondove dodijeliti na upravljanje drugim povjereničkim institucijama koje će se osnovati. Fond nije pravna osoba i tu ne bi bilo kršenja prava vlasništva. Društva ne bi mogla ni podizati tužbe zbog gubitka jer su odavno namirila sve troškove osnivanja i upravljanja”, kazao je Samodol.
Tako bi se, objasnio je Samodol, u Hrvatskoj formirala najbolja kombinacija sustava međugeneracijske solidarnosti i kapitalizirane štednje za starost. Nadalje, predsjednik Uprave Hanfe je kazao i kako bi se troškovi mogli reducirati nužnim izmjenama u regulativi, uključujući uvođenje potportfelja u mirovinske fondove.
“Jer sada vidljivi trošak nije ništa prema potencijalnom trošku koji bi se mogao pojaviti u slučaju veće krize na financijskom tržištu. Naime, sadašnji sustav garancija kojim je osiguran zajamčeni prinos nedostatan je u slučaju većih potresa. Jamstveni polog od 150 milijuna kuna i 80 posto temeljnog kapitala društava čime se jamči je manje od 500 milijuna kuna, što je ništa u odnosu na 36 milijardi kuna imovine. Štoviše, država i njen proračun, kao treća i zadnja linija obrane, ulaskom u EU miču se iz redoslijeda jamstava”, kazao je Samodol.
Što se tiče loših rezultata pojedinih dobrovoljnih mirovinskih fondova koji su svojim članovima ostvarili prinose manje i od kamata na štednju u bankama, Samodol je sugerirao da bi članovi fondova mogli pregovarati s društvom za upravljanje i postaviti pitanje strukture portfelja, prenosi Banka. piše
