Skoro svaki drugi Nijemac ide u prijevremenu mirovinu. Sve više zaposlenika u Njemačkoj odlazi ranije u mirovinu a time prihvaća i činjenicu da će imati i nižu penziju. U prosjeku, svaki radnik koji se ranije povukao iz radnog života, mjesečno dobiva 113 eura manje.
Prema statistikama kojima raspolaže savezni ured za njemačko mirovinsko osiguranje, 2010. je u mirovinu otišlo 674.000 ljudi. Više od 47 posto, odnosno njih 320.000 prima manju mirovinu, jer nisu radili do 65. godine, odnosno do starosne granice nakon koje po zakonu čovjek može otići u redovitu mirovinu. U prosjeku, svaki umirovljenik koji je otišao u prijevremenu mirovinu, mjesečno prima 113 eura manje.
Nitko neće starije radnike 
2006. je tadašnja vladajuća konzervativno-socijaldemokratska koalicija (CDU/CSU i SPD) donijela zakon o povišenju dobne granice za odlazak u mirovinu na 67 godina. Ono se postepeno treba uvoditi između 2012. i 2029. godine. Ova nova granica počinje vrijediti za one rođene od 1964. No postoji i stavak po kojem se zakon može revidirati ovisno o izgledima starijih radnika na tržištu rada.
No tek manji dio zaposlenih odlazi u mirovinu već i sa dosadašnjih 65 godina. Prema istraživanju koje je provela Europska unija, Nijemci u mirovinu u prosjeku odlaze kad navrše nešto više od 61 godine. To je još uvijek više od europskog prosjeka. Francuzi te stanovnici pojedinih istočnoeuropskih zemalja to čine relativno rano, sa 59 godina, dok Irci, Bugari i Rumunji idu puno kasnije, sa 64 godine. Sveukupno, između 2001. i 2008. u 27 zemalja članica EU-a prosječna starosna granica kad ljudi odlaze u mirovinu povisila se s 59,9 na 61,4 godinu.
Zaslužena mirovina sve češće postaje prinudna mirovina
Zbog čega uopće povisivati zakonsku starosnu granicu?Tadašnja njemačka vlada koja je donijela zakon o povišenju starosne granice za odlazak u mirovinu je kao razlog navela prije svega demografske promjene u društvu. Procjenjivalo se da će 2030. godine broj radno sposobnih s 50 milijuna pasti na 45 milijuna ljudi. 2005. je na jednog umirovljenika dolazilo 3,2 zaposlenih, no kad bi se zadržala starosna granica od 65 godina, taj bi se odnos 2030. potpuno poremetio, pa bi na jednog zaposlenog došlo dvoje umirovljenika. Povišenje starosne granice na 67 godina taj bi trend trebao ublažiti. 
Socijaldemokratska stranka (SPD) sada traži da se zakon revidira te da se pronađe kompromis.
Prema prijedlogu socijaldemokrata, starosna granica od 67 godina trebala bi se početi primjenjivati tek kad bi barem polovica ljudi starosne dobi između 60 i 64 godina imala posao s uredno reguliranim socijalnim davanjima. Trenutačno je u takvom radnom odnosu tek nešto više od 21 posto ljudi te dobi. Nezadovoljstvu povodom uvođenja mirovinske reforme 2012. pridružile su se i udruge poslodavaca, kao i sindikati.
No Vlada odbija prijedloge oporbe, i želi se držati ustanovljenih planova, jer kaže da zbog nedostatka radne snage koji uporno prijeti Njemačkoj, nema alternative. piše
