Hrvatska pred socijalnom eksplozijom. Ministar bi rezao mirovine i dizao doprinose, a čak su i oni koji bi na tome dobro zaradili protiv toga.
Ako bi morali birati što bi u ovom trenutku bio prioritet u cilju održavanja mirovina iz drugog stupa na primjerenoj razini, sugovornici iz mirovinske industrije rekli su nam kako preferiraju to da Vlada donese zakonske izmjene prema kojima bi se dodatak od 27 posto primjenjivao i na mirovine iz 2. stupa, a u odnosu na to da se povećaju izdavanja za drugi stup.
A ako to govore predstavnici obveznih mirovinskih fondova kojima je povećanje izdvajanja za drugi stup mantra posljednjih 15 godina, to znači da je zbilja riječ o krupnom problemu. Uostalom, povećanje izdvajanja za drugi stup automatski bi povećalo i zarade u društvima za upravljanje mirovinskim fondovima (jer bi isti postotak od većeg volumena donio veće prihode), pa je već i zbog toga jasno kako mirovinci smatraju da bi uskraćivanje dodatka od 27 posto i za članove drugog mirovinskog stupa bilo neprimjereno nepravedno.
Trošak mirovina
Da bi pojasnili o čemu je riječ, najprije treba podsjetiti da je Programom konvergencije, koji je zajedno s Nacionalnim programom reformi Vlada Andreja Plenkovića prihvatila u svibnju ove godine, definirano da neće biti dodatka od 27 posto za drugi mirovinski stup. Ukupni trošak mirovina, naime, trenutačno iznosi 11 posto BDP-a, oko 38 milijardi kuna, a Vlada namjerava do 2050. taj trošak smanjiti na 7,2 posto BDP-a, što će dijelom biti postignuto time da će postupno u znatno većem broju mirovine početi isplaćivati i privatni mirovinski fondovi.
Kvaka je u tome što oni koji su sada mlađi od 55 godina (rođeni 1962.) i koji uplaćuju 15 posto u prvi stup i pet posto u drugi stup, neće imati dodatak od 27 posto. Taj je dodatak, naime, za članove prvog stupa uvela Sanaderova Vlada 2007., prije parlamentarnih izbora, kad se ustanovilo da je novi izračun mirovina (kad se napustio sustav izračuna mirovine na osnovi 10 najboljih godina) dovodio nove umirovljenike na prosjački štap.
One osobe koje su, pak, rođene 1962. godine i koje su obvezni članovi oba mirovinska stupa, neće imati pravo na taj dodatak. Računica pokazuje da će žene rođene 1962. moći u prijevremenu mirovinu već 2019., a muškarci 2022., a mirovine će im zbog takvih pravila biti 27 posto niže od mirovina radnika koji su rođeni 1961. godine. Uvjeti za redovnu mirovinu za žene, pak, nastupaju 2026., a za muškarce od 2027.
Analiza Danijela Nestića, ekonomista Ekonomskog instituta specijaliziranog za mirovinski sustav, pokazala je da bi za ženu koja je cijeli radni vijek zarađivala prosječnu bruto plaću, razlika u mirovini bila čak 514 kuna, jer bi umjesto 2845 kuna za identičan staž od 36,5 godina dobila samo 2331 kunu mirovine. Naravno, razlog za namjeru da se dodatak od 27 posto ne primjenjuje za drugi stup jest “održivost javnih financija”, jer već sada država za taj dodatak izdvaja dvije milijarde kuna, pa se nije teško složiti s Vladom da će to s vremenom predstavljati dodatni veliki trošak za proračun.
Međutim, jednako tako je točno da bi takva diskriminacija mogla pasti s prvom ustavnom tužbom prvog umirovljenika koji bi na takav način bio diskriminiran. Prema podacima Ministarstva rada i mirovinskog sustava, dosad je već 198 osiguranika 2. stupa rođenih 1962. ostalo bez zaštitnog dodatka od 27 posto, s tim da se još razmatraju rješenja i izrađuju financijske projekcije kao dio cjelovitog prijedloga kako novim rješenjima ne bi nikoga ugrozili i uveli nove neravnopravnosti, a svake sljedeće godine broj takvih “slučajeva” eksponencijalno će se povećavati.
– Svim osiguranicima rođenim 1962. i mlađima pristupamo pojedinačno, jer je nekima potreban dodatak od 27 posto, a nekima možda i manje. Moramo analizirati utjecaj dodatka da se ne bi dogodilo da umirovljenici iz 2. stupa uz dodatak dobiju veće mirovine od onih u 1. mirovinskom stupu – kazao je nedavno tim povodomMarko Pavić, ministar rada, što bi moglo značiti da će uvesti i dodatak za one iz drugog stupa, ali će se prilagođavati na način da mirovine koje se isplaćuju kombinirano iz prvog i drugog stupa u odnosu na one koje se isplaćuju iz prvog stupa, ne budu veće.
Loša ideja
To na prvi pogled zvuči pravedno i razumno, ali zapravo poništava cilj uvođenja drugog stupa, a on je da ukupne mirovine iz prvog i drugog stupa (dok bude postojao prvi stup) budu veće nego samo one iz prvog stupa. Neki od prvih slučajeva onih rođenih 1962. odnose se na strojovođe koji imaju beneficirani radni staž, a neki od njih imali bi 1600 kuna veću mirovinu da su rođeni 1961. piše
