Vrste izumiru 10 puta brže nego ikad u prošlosti. O bioraznolikosti šuma ovisi 300 milijuna, uglavnom siromašnih ljudi, no svake godine u svijetu nestane 3 milijuna hektara šume.
Pet je glavnih uzročnika gubitka bioraznolikosti: gubitak staništa, neodrživo korištenje i pretjerana eksploatacija izvora, klimatske promjene, agresivne strane vrste i onečišćenje.
Međunarodni dan bioraznolikosti obilježava se 22. svibnja, a najnovija vijest o trovanju i uginuću 2.000 grla ugrožene vrste sajga antilope u Kazahstanu jasno upozorava na čovjekovu odgovornost.
“Priznajmo da je bioraznolikost život, naš život. Očuvajmo ga sada, prije nego bude prekasno.” – poručio je glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon.
Poseban dan posvećen jačanju svijesti ljudi o potrebi očuvanja bioloških vrsta ustanovljen je 1992., kada je na snagu stupila Konvencija o biološkoj raznolikosti. Ove godine Dan bioraznolikosti obilježava se s posebnom pozornošću jer je 2010. proglašena Godinom bioraznolikosti na temu razvoja i ublažavanja siromaštva.
Izvršni direktor Konvencije o biološkoj raznolikosti Ahmed Djoghlaf dramatičnim je podacima upozorio na to da “ljudi uništavaju raznolikost života na Zemlji”, a time i izvore hrane.
Za milijardu ljudi riba je jedini izvor proteina životinjskog podrijetla, a za 2,6 milijarde ljudi meso ribe čini 20 posto unosa proteina. No, do 2030. godine moglo bi biti uništeno 60 posto koraljnih grebena koji pružaju hranu i omogućuju život za 30 milijuna malih ribara u zemljama u razvoju.
Pet je glavnih uzročnika gubitka bioraznolikosti: gubitak staništa, neodrživo korištenje i pretjerana eksploatacija izvora, klimatske promjene, agresivne strane vrste i onečišćenje, nabrojio je Djoghlaf.
Najteže je na najsiromašnijem kontinentu, Africi, gdje najviše zabrinjavaju glad, zbog koje je 265 milijuna stanovnika subsaharske Afrike pothranjeno, te promjena klime, zbog koje suše svake godine pogađaju 220 milijuna Afrikanaca.
U izvješću koje je UN objavio uoči 22. svibnja procjenjuje se sadašnji gubitak vrsta “a taj je više od 10 puta veći od prirodnog ritma izumiranja vrsta”.
Međunarodni dan biološke raznolikosti i Dan zaštite prirode u Republici Hrvatskoj obilježit će se u subotu, 22. svibnja u zagrebačkom Zoološkom vrtu. Građani će u Edukacijskom centru Zoološkog vrta moći saznati što sve ugrožava biološku raznolikost i na koji način – uništavanje staništa, invazivne vrste, prekomjerno iskorištavanje prirodnih sirovina, širenje poljoprivrednih površina i urbanih središta, onečišćenje prirode te klimatske promjene.
Na radionicama i edukativnim igrama posjetitelji će se moći upoznati i s invazivnim vrstama životinja i biljaka kao što su riba sunčanica, patuljasti somić i ambrozija.
U nedjelju, 23. svibnja, u zagrebačkom Zoološkom vrtu, obilježit će se Svjetski dan kornjača.
U Povodu Međunarodnog dana biološke raznolikosti, UNDP u okviru projekta COAST za očuvanje dalmatinske obale, u suradnji s udrugama Zdravi grad, Dica sritnih lica, Sunce i Plavi svijet te gradovima Komiža i Vis i njihovim osnovnim školama, organizira na Visu Festival života pod nazivom BioVis-i-ja. Održat će se od 21. do 23. svibnja u Visu, Komiži i na Biševu, a središnji događaj biti će 22. svibnja u Komiži. Na programu su radionice kopnene i morske flore i faune, istraživački safariji na Visu i Biševu, filmovi, izložbe i koncert na komiškoj Rivi, priopćeno je iz UNDP Hrvatska.
Vrijeme je da promijenimo ponašanje jer “poduzetništvo po današnjem modelu više nije prihvatljivo”, rekao je Djoghlaf koji očekuje stvaran angažman svjetskih čelnika na samitu u New Yorku u rujnu, u sklopu Općeg skupštine UN-a.
Kao da je osluhnuo njegove riječi, bolivijski predsjednik Evo Morales, prvi šef države koji je u Karasjoku, na sjeveru Norveške posjetio parlament norveških Laponaca, nazvao je zapadni model ekonomskog razvoja glavnim krivcem uništenja Zemlje.
AFP prenosi i vijest iz Kazahstana gdje su vlasti objavile da je razlog uginuća 2.000 grla ugrožene sajga antilope (Saiga tatarica), koja živi u kazahstanskoj stepi i zapadnoj Mongoliji, vjerojatno trovanje. Istraga je u tijeku, a ministarstvo navodi da je od 1990. populacija od milijun grla pala na 50.000 grla. Razlog krivolova je taj što su rogovi mužjaka sajge vrlo cijenjeni u tradicionalnoj kineskoj medicini, no vrstu ugrožava i širenje poljoprivrednog zemljišta.
