Evo kada nastupa rana menopauza koja mladim ženama znatno remeti kvalitetu života.
Rana menopauza zahvaća oko 5 posto žena u Hrvatskoj te se javlja između 40. i 45. godine, a prijevremena ( oko jedan posto žena) i prije 40. godine.
Sve više žena danas odgađa trudnoću pa preuranjena menopauza, koja nastupa oko 40. godine, narušava kvalitetu života uz česte psihičke tegobe, najčešće u vidu depresije koja se javlja u čak oko 50-60 posto slučajeva.
Pojam menopauza u ginekološkoj literaturi predstavlja kraj menstrualnih krvarenja i reproduktivne dobi žene, dijagnoza se postavlja tek 12 mjeseci od izostanka menstruacije, a nastupa oko 50. godine.
Rizik od nekih oboljenja
Rana menopauza zahvaća oko pet posto žena u Hrvatskoj te se javlja između 40. i 45. godine, a prijevremena (oko jedan posto žena) i prije 40. godine, što mnogim mladim ženama donosi hormonalne promjene na koje nisu bile spremne te nemogućnost začeća.
Dob ulaska u menopauzu genetski je predodređena, napominju stručnjaci, ne ovisi o broju trudnoća i porođaja, dojenju, korištenju hormonske kontracepcije, socioekonomskom stanju, rasi, edukaciji, visini, težini, kao ni o dobi pojave prve menstruacije. Povezana je s pušenjem i kod žena koje puše nastupa otprilike dvije godine ranije nešto što je to uobičajeno.
– Znakovi preuranjene menopauze jednaki su onima menopauze, no kod nekih žena mogu biti blaže, a kod drugih ozbiljnije izraženi: neredoviti ciklusi, skraćeno trajanje mjesečnice ili njezin izostanak, navale vrućine ili valunzi, preznojavanje.
Uz ove simptome neke žene mogu iskusiti i vaginalnu suhoću, osjetljivost i iritaciju pri spolnim odnosima, mogu imati problema s uriniranjem i inkontinencijom, a mogu se pojaviti i fizičke promjene na tijelu poput suhe i neelastične kože, više bora te slabije kose – napominje dr. med. Matilda Mladinić, specijalistica ginekologije i porodništva.
Niske razine estrogena utječu na zdravlje žena jer ostaju bez njegove prirodne zaštite protiv bolesti pa se može povećati rizik od nekih oboljenja (srca i krvnih žila).
– Psihičke tegobe, najčešće u vidu depresije, nalazimo u oko 50-60 posto slučajeva, a poremećaje spavanja i loš san u oko 75 posto slučajeva. Također, žene mogu patiti od promjena raspoloženja, smanjene želje za seksom, bolova u zglobovima i mišićima… – napominje dr. Mladinić te smatra da ove promjene mladoj osobi koja ima 30 ili 40 godina remete kvalitetu života, ali ne treba odmah posezati za antidepresivima.
– Treba se okrenuti sebi, pronaći još unutarnje snage, pokrenuti se – obavezno početi vježbati, promijeniti prehranu. Ženi treba potpora, koju može dobiti i od svoje obitelji i okoline, ali i od svog obiteljskog liječnika, koji bi trebao poticati da počne s liječenjem, naravno, ako ne postoje stanja koja to ne dopuštaju, odnosno kontraindiciraju, i ginekologa – objašnjava ginekologinja i naglašava:
Gubitak mogućnosti začeća
– Primjena hormonskog nadomjesnog liječenja u svemu tome dodatno olakšava te nije istina da se od te terapije deblja ili pojačava dlakavost, čak obrnuto, a drastična su poboljšanja i ženina psihičkog stanja – tvrdi ginekologinja te dodaje da na tržištu postoji dosta biljnih preparata na bazi soje, djeteline, vrkute, biljke maca koji će olakšati simptome.
Posljedice preuranjene menopauze u današnje su vrijeme sve uočljivije jer sve više žena odgađa trudnoću pa se žena koja se liječi od neplodnosti nerijetko suočava s ovom dijagnozom. Davno, kada su žene rađale u dvadesetim godinama, rani gubitak menstruacije nije ih ni zabrinjavao niti se radila laboratorijska obrada.
– Najvažnije je istaknuti da je potrebno koristiti nadomjesno liječenje pomoću kojeg će žena izaći iz zone rizika za preuranjenu pojavu kroničnih bolesti. To su klasični hormonski pripravci, koji su u upotrebi desetljećima, nose minimalan i zanemariv rizik za razvijanje nekog genitalnog ili raka dojke te su neophodni za održavanje i fizičkog i psihičkog zdravlja žene kojoj se dogodi preuranjena ili rana menopauza – zaključuje dr. Matilda Mladinić.
Kako se liječi prijevremena menopauza?
Menopauza, kao i preuranjena menopauza, nastupa kada se potroše jajne stanice, odnosno rezerva jajnih stanica padne ispod kritičnog broja i jajnik više ne proizvodi ženske spolne hormone – estrogen i progesteron, objašnjava dr. Matilda Mladinić.
– Smatra se da će prosječna žena u svom reproduktivnom životu imati oko 380 do 400 ciklusa, da će ovulirati oko 400 zrelih jajnih stanica, a da će u procesu sazrijevanja utrošiti oko 15 do 20 tisuća folikula.
Neke su žene rođene s malom „zalihom“ jajnih stanica te se one brže potroše.
Preuranjena menopauza liječi se ovisno o problematici. Ako je reprodukcijska funkcija zadovoljena, žena je rađala, onda je liječenje tipično nadomjesno – estrogen i progesteron. No, ako je zbog nekog razloga izostala reprodukcija (odgađanje trudnoće zbog edukacije, karijere…), a željena je, stimulirat će se ovulacija suvremenim metodama potpomognute oplodnje. piše
