Mrsić o granici umirovljenja: Žalit ćemo se Europskoj komisiji. – Europska komisija predlaže da se to razdoblje skrati, a mi tvrdimo da je 2038. primjeren rok, jer očekivana životna dob hrvatskih građana je pet godina kraća nego u zemljama EU – kaže Mrsić.
Ministar rada Mirando Mrsić najavio je danas na konferenciji za novinare u Banskim dvorima da će Vlada poslati primjedbu Europskoj komisiji na preporuku da Hrvatska prije nego što je bilo planirano podigne granicu umirovljenja na 67 godina. Podsjetimo, Vlada je donijela odluku kojom se postupno dob umirovljenja i za muškarce i za žene podiže na 67 godina života i to u razdoblju od 2030. do 2038. godine.
“Očekivana životna dob hrvatskih građana je pet godina kraća”
– Europska komisija predlaže da se to razdoblje skrati, a mi tvrdimo da je 2038. primjeren rok, jer očekivana životna dob hrvatskih građana je pet godina kraća nego u zemljama EU. To znači da bismo mi, podizanjem granice umirovljenja na 67. godinu prije 2030. godine, doveli naše građane u neravnopravni položaj jer bi hrvatski umirovljenici uživali mirovinu puno kraće nego građani Europske unije – kazao je Mrsić.
Povjerenik EU za zapošljavanje, socijalnu politiku i uključivanje Laszlo Andor rekao je da su pregovori oko tog roka umirovljenja između Hrvatske i Europske komisije u tijeku, a u svom odgovoru naznačio je da bi Komisija Hrvatskoj mogla izaći u susret s nekim kompromisnim rješenjem.
– Zadnjih godina Europska komisija podržava vezu između dobi umirovljenja i očekivane duljine života, međutim postoje i drugi faktori koje treba uzeti u obzir. Jedna od njih je stopa nezaposlenosti. Ako je stopa visoka, onda dob odlaska u mirovinu može biti i manja, međutim tu je i visina izdvajanja za istu tu mirovinu. Dakle, treba naći ravnotežu, a ne uzimati u obzir samo jedan faktor – rekao je Andor.
Stoga možda hrvatska Vlada zaista i pronađe kompromisno rješenje jer nam prva dva faktora (pet godina kraći očekivani životni vijek i visoka stopa nezaposlenosti) idu u korist, međutim treći faktor (visina izdvajanja u mirovinske fondove) nikako ne ide u korist. Naime, mirovine se još uvijek golemim dijelom financiraju iz državnog proračuna, na što godišnje odlazi više od 2 milijarde eura. piše
