Dvije najveće hrvatske umirovljeničke udruge, Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hrvatske, koje zajedno zastupaju oko 300.000 umirovljenika, uputile su 27. listopada ove godine javnu inicijativu predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću u kojem navode kako su zainteresirane za najavljene „hitne sveobuhvatne porezne reforme koje će obuhvatiti najmanje 16 zakona”, osobito stoga što ni u jednom javnom nastupu nisu spomenute starije osobe, iako ćine 24 posto stanovništva (stariji od 60 godina), niti su njihovi predstavnici pozvani na dijalog.
Kako će se na osnovu ovih izmjena krojiti proračun koji će odrediti cijeli mandat nove Vlade, MUH i SUH su izrazili zabrinutost da će se starije osobe, one koje su ih izabrale, preskočiti u reformama. Stoga su se umirovljenici obratili Plenkoviću, sa sljedečim inicijativama:
PRVO, planirate povečati neoporezivi dio plaće s 2.600 kuna bruto na 3.800 kuna bruto. Podsječamo da se svih ovih godina proporcionalno povečavao i neoporezivi dio mirovine, koji sada iznosi 3.800 kuna. To znači da očekujemo povečanje od 44 posto (na 5.500 kuna) te podsječamo kako bi izostanak povečanja neoporezivog dijela mirovine prouzroćio ozbiljne posljedice, iako su mirovine toliko niske da bi se ovom mjerom dotaklo tek manji dio umirovljenika. Upozoravamo da su hrvatski umirovljenici i starije osobe među četiri najsiromašnijih u Europskoj uniji i da ih oko 60 posto ima mirovine niže od 2.000 kuna. A šokantno je to πto Hrvatska ima najnižu relativnu mirovinu (udjel prosječne neto mirovine u prosječnoj neto plači) od svih zemalja nastalih na prostoru bivše Jugoslavije – 38,22 posto za 2015. godinu (BIH 44%, Srbija 47%, Crna Gora 57%, Slovenija 58% i Makedonija 60%). Poštovani Premijeru i Ministre, bilo kakvo daljnje smanjivanje udjela prosječne mirovine u prosječnoj plači uzrokovalo bi poremečaje u relativnoj vrijednosti mirovine I predstavljalo eklatantno nepoštovanje Konvencije br. 102 međunarodne organizacije rada, čija je RH potpisnica.
DRUGO, tražimo da se ukine dodatni zdravstveni doprinos (od 1 i 3 posto), jer velika večina europskih zemalja nema zdravstveni doprinos iz mirovina, a u nekoliko zemalja u kojima postoji, poglavito se odnosi na dugoročno liječenje, i na razini je simboličnog. Do konačne realizacije obračun tog doprinosa za one koji plačaju 3 posto, treba se vršiti samo na dio mirovine koji je iznad iznosa prosječne plače u prethodnoj godini (trenutno 5.693,00 kn), a ne na cijelu mirovinu.
Ojačati prvi mirovinski stup
TREĆE, predlažemo da se vrati stopu od 20 posto za prvi mirovinski stup, jer je njezino smanjivanje na 15 posto 2002. Godine proizvelo velike gubitke u mirovinskom proračunu (te generiralo prekomjerni deficit), a da se stopu doprinosa u drugi stup učini izbornom i dobrovoljnom, kao u večini europskih zemalja koje drugi stup uopće imaju. U protivnom će dræava i dalje morati posuđivati uz visoke kamate nedostajući novac od onih istih kojima ga je povjerila na upravljanje – bankarskih mirovinskih fondova.
ČETVRTO, neophodno je uvesti ravnomjerno plačanje mirovinskih i zdravstvenih doprinosa od strane poslodavaca i zaposlenih, jer sada ukupan iznos mirovinskih doprinosa ide samo na račun zaposlenog, a zdravstvenog doprinosa na račun poslodavca što je suprotno međunarodnoj konvenciji 102, koja predviđa najmanje ravnomjeran odnos.
PETO, jednako tako izražavamo nadu da će se ograničiti (postocima, automatskim prijelazom u rad na određeno itd.) prekomjerni udjel novozaposlenih na određeno vrijeme (95 posto), što bitno narušava sigurnost radnih mjesta i stabilnost mirovinskog sustava, te neplačanje doprinosa doista sankcionirati.
ŠESTO, držimo da je umjesto postoječeg instituta najniže mirovine potrebno uvesti minimalnu mirovinu, i to u visini 50 posto od minimalne (bruto) plače u prethodnoj godini, jer je to jedino jamstvo da će se zaustaviti potonuće u bijedu najsiromašnijih umirovljenika koji su svoje mirovine stekli radom.
SEDMO, iako je to predizborno obečanje, podsječamo kako je potrebno odmah uvesti državnu naknadu za starije osobe koje nisu ostvarile pravo na mirovinu, no ona ne može biti veća od minimalne mirovine onih koji su svoje mirovine stekli radom i ispunjavanjem zakonskih uvjeta. Ako su točni podaci EU-SILC-a, samo 64 posto stanovnika Hrvatske starijih od 65 godina prima mirovinu, čime smo na EU dnu, te nas čak i Svjetska banka potiće na uvođenje ove naknade. Porez na nekretnine – opasna mjera!
OSMO, potrebno je uvesti novi model obiteljske mirovine, sukladan europskoj praksi, tako da se preživjelom partneru na njegovu/njezinu mirovinu dodaje 30, 40 ili 50 posto mirovine preminulog partnera, ovisno o socijalnim kriterijima. Taj je model osobito bitan zbog rodne neravnopravnosti u mirovinama, jer večina udovica, koje dulje žive, po smrti partnera ubrzo potonu u siromaštvo.
DEVETO, u svjetlu inicijative da se omogući rad svim umirovljenicima koji to mogu I žele, a koji je postoječim modelom ogranićen i diskriminirajući za prijevremene umirovljenike, potrebno je uvesti i druge fleksibilne oblike rada i radnog odnosa s punim I skračenim radnim vremenom, privremene I povremene, ali samo uz plačanje poreza i prireza; a pri tom se trebaju zadržati postojeći rad putem ugovora o djelu i autorskih ugovora za umirovljenike, s plačanjem poreza od 25 posto i pripadajućeg prireza.
DESETO, kako je rast siromaštva starijih neophodno zaustaviti, kao i realni pad mirovina, predlažemo da se kao prvi korak učini korekcija u modelu usklađivanja mirovina i to tako da se postojeći varijabilni model ostvaruje u korist stopostotnog iznosa rasta povoljnijeg indeksa (plača ili cijena). SUH i MUH su također upozorili kako uvođenje bilo kojeg oblika poreza na nekretnine dræe opasnim u vrijeme kad je večina „malih vlasnika” starije dobi te su svoje nekretnine stekli otkupom stanarskih prava, nasljeđivanjem i na druge načine, pa bi terećenjem porezom mogli biti izloženi gubitku jedinog doma. U dopisu se podsjeća I kako su u veljaći predali nadležnom ministarstvu 26.000 potpisa. Umirovljenici naglašavaju kako su suglasni da je potrebno razvijati gospodarstvo i otvarati radna mjesta, ali je jednako potrebno očuvati socijalnu državu, a posebno spasiti od gladi i poniženja najranjiviju skupinu – starije osobe, majke i očeve, djedove i bake. Ova inicijativa je proslijeđena i ministrima financija dr. sc. Zdravku Mariću, ministru rada i mirovinskog sustava dr. sc. Tomislavu Čoriću i ministrici za demografiju, obitelj,
mlade i socijalnu politiku Nadi Murganić. SUH i MUH su izrazili uvjerenje kako će se u najkraćem roku pristupiti potpisivanju sporazuma o osnutku novog Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. piše:
