Mirovinska štednja dostigla 87 milijardi kuna, prosječan prinos u 2016. bio 6,19%.
Mirovinsku štednju većim dijelom podebljavaju redovite uplate obveznih doprinosa i dobrovoljne štednje građana, no solidni se prinosi ostvaruju i kroz ulaganje.
Imovina svih mirovinskih fondova dostigla je krajem 2016. godine vrijednost od 87 milijardi kuna, odnosno četvrtinu godišnjeg BDP-a, i to je jedan od rijetkih oblika privatne imovine građana koji posljednjih godina postojano raste.
Mirovinsku štednju većim dijelom podebljavaju redovite uplate obveznih doprinosa i dobrovoljne štednje građana, no solidni se prinosi ostvaruju i kroz ulaganje. Prema podacima HR-portfolio, četiri obvezna mirovinska fonda u najčešćoj B kategoriji na sto uloženih kuna lani su ostvarila 6,19 kuna zarade, a ovisno o fondovima prinos se kretao od 5,74 do 8,52 posto. Dobar je to rezultat za godinu u kojoj su znatno padale kamatne stope na sve oblike štednje. Primjerice, oročena štednja u bankama spustila se na oko 1-1,5 posto, a 2017. godina bi mogla biti prva u kojoj će se realna vrijednost štednje početi topiti zbog očekivane inflacije i niskih kamatnih stopa. Primjerice, banke na jednogodišnje oročenje trenutačno nude 1,3 posto kamate, dok se za ovu godinu predviđa najmanje 1,6 posto inflacije.
Imovina obveznih mirovinskih fondova iz 2. stupa kreće se oko 83 milijarde kuna, od čega je 61 milijarda prikupljena doprinosima zaposlenih, a 22 milijarde su zarada od ulaganja. Mirovinski su fondovi većim dijelom imovinu radnika usmjeravali u državne obveznice, a tek manjim dijelom u domaće i strane dionice. Kad je riječ o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, odnosno 3. stupu, pravila ulaganja liberalnija su pa su i njihovi prošlogodišnji prinosi šarolikiji, od 5,1 do 11 posto. U trećem stupu dobrovoljno štedi oko 280 tisuća građana, a njihova se imovina kreće oko 4,2 mlrd. kuna. Značaj te štednje osjetit će tek kada odu u mirovinu. Prve generacije žena osiguranica drugog stupa u mirovinu će od 2019., a muškaraca od 2022. Kad je riječ o duljem razdoblju, prosječan prinos obveznih mirovinskih fondova od njihova osnivanja iznosi 5,91 posto, dok se prinosi otvorenih dobrovoljnih mirovinskih fondova iz trećeg stupa kreću od 3,47 do 7,60 posto.
Uz otvorene fondove djeluje i 17 zatvorenih fondova trećeg stupa vezanih uglavnom za pojedine tvrtke ili strukovne grupacije kao što su liječnici, novinari, željezničari, cestari i slično. Prosječni prinosi većine zatvorenih fondova 3. stupa su oko 8 posto, no manji broj fondova još osjeća gubitke nastale nakon loma tržišta 2008. te im je anualizirani prinos od početka poslovanja oko 3 posto. piše
