Osigurajte se za 20-30 godina mirovine jer država novca nema. Za mlađe u drugom stupu fondovi će ulagati uz veći rizik nego za starije. Očekivani životni vijek u zemljama EU, pa i u Hrvatskoj, sve je dulji. Odlična je to vijest, ali nosi i velike probleme.
Dok su donedavno prosječni umirovljenici nakon odlaska u mirovinu imali dovoljno ušteđevine da si, unatoč oskudnoj mirovini, osiguraju koliko-toliko pristojnu starost, situacija je sada bitno drukčija. Predviđanja govore da će ljudi koji u mirovinu odu u sljedećih pet godina nakon umirovljenja proživjeti još dva ili tri desetljeća, no pitanje je kako. Od mirovina, pogotovu hrvatskih – teško. Zbog toga, savjetuju stručnjaci, već sada treba planirati svoju financijsku budućnost u trećoj dobi života jer to neće biti kratko razdoblje.
Promjena stila života
Situacija je toliko ozbiljna da vlada u Velikoj Britaniji od iduće godine planira ljudima prije odlaska u mirovinu slati predviđeni datum njihove smrti.
– Nije nam namjera plašiti ljude, ali trebaju biti svjesni da će morati financirati svoj život još 20 ili 30 godina – kaže britanski ministar za pitanja umirovljenika Steve Webb. Situacija u Hrvatskoj, u kojoj su mirovine znatno niže od prosječnih mirovina u EU, još je složenija. Upravo zbog toga ekonomisti razmatraju modele pripreme za odlazak u mirovinu, odnosno hrvatskim umirovljenicima pokušavaju savjetovati bar neke oblike ponašanja kako bi si, u financijskom smislu, olakšali starost. Država je, doduše, pomogla u smanjivanju rizika u cilju sigurnije ili bolje mirovine novim Zakonom o mirovinskim fondovima prema kojem će mirovinski fondovi za mlađe obveznike II. stupa moći ulagati u rizičnije vrijednosne papire, jer u duljem vremenskom razdoblju to može donijeti bolji prinos, za one srednje dobi ulaganje će biti umjereno, a za one kojima malo nedostaje do mirovine ulagat će se samo u sigurnije vrijednosne papire. Ipak, ovisiti o mirovinama koje isplaćuje HZMO i živjeti s njima dva ili tri desetljeća sve je češće ravno nemogućoj misiji, a jedini spas većina umirovljenika vidi u zalihi prikupljenoj za radnog vijeka. Da bi ta zaliha “pokrila” 20 ili 30 godina, neophodno je znatno promijeniti način života.
– Prije svega potrebno je dobro isplanirati svoj mjesečni proračun, postaviti ga u odnosu na svoj budući životni stil. Nadalje, treba početi štedjeti, ma koliko to teško bilo. Štednja će, i to uložena štednja, biti glavni izvor prihoda u umirovljeničkoj dobi – kaže ekonomist Josip Peranović.
Sa 70 se ne kreće od nule
Uz tu osnovnu preporuku, još je nekoliko modela prema kojima treba razraditi svoju poslovnu strategiju za pozne godine. Prije svega štednju treba “osigurati od inflacije”, odnosno uložiti novac da generira novu ili bar zadrži početnu vrijednost. Naime, uz inflaciju od 3,6 posto na godišnjoj razini novac u madracu ili jastučnici za 20 godina izgubi polovicu svoje današnje vrijednosti. Kad već ulažete da biste sačuvali vrijednost svoje ušteđevine, ulažite u skladu s umirovljeničkim godinama, odnosno oprezno. Sa 70 godina svakako nije uputno ulagati u rizične poslove koji, doduše, mogu donijeti veliku zaradu, ali mogu i propasti. Jer umirovljenici više nemaju vremena krenuti od nule. Potom, “očistite” svoje financijske obveze na vrijeme. Svi krediti, stambeni, za automobil ili vikendicu u kojoj planirate provoditi umirovljeničke dane trebaju biti otplaćeni prije odlaska u mirovinu. Najkasnije do 60. godine života. Umirovljenici trebaju biti pripremljeni i da će morati raditi i nakon službena umirovljenja – svaki prihod dobro dođe. I posljednje, ali ne i najmanje važno, cijeloga života pazite na zdravlje, živite zdravo jer visoki troškovi liječenja, pušenje, prekomjerno uživanje u alkoholu ili stres u kratkom vremenu mogu srušiti vaš umirovljenički proračun. Bolest brzo guta ušteđevinu… piše
