Čisti organizam od teških metala, smanjuje kolesterol i uravnotežuje probavu. Biljka stigla iz daleke Azije u cijelosti se koristi, kako lišće tako i sjemenke.
Korijander ima široku zdravstvenu primjenu, a u kulinarstvu, drži visoko mjesto traženog sastojka. Iako ga prati loš glas da očajno smrdi, njegova ljekovitost i ukusnost je nepobitna. Obožavan u Aziji, pogotovo na Bliskom Istoku gdje igra središnju ulogu u kuhanju. Europljani mu u pravilu nisu skloni, vjerojatno zbog jakog mirisa i gorkog okusa. Ali njegova vrijednost je višestruka. Korijander je biljka koja daje zdravstvene koristi i obogaćuje jela. Njegov miris opisuju kao smrdljiv, mješavinu sapuna, mošusa i znoja, a stari Grci nazivali su ga koris, što u prijevodu znači stjenica. 
Korijander sadrži eterična ulja koja se upotrebljavaju u proizvodnji parfema, proteine, šećer, vitamin C i dijelom organske kiseline. Eterično ulje se dobiva destilacijom iz sjemena i čine ga 70 posto monoterpenole, 10 posto monoterpene, ketoni, ester i kumarin.
Sjeme pomaže u probavi i održavanju normalne razine kolesterola, a lišće u uklanjanju nekih teških metala (poput žive i olova), koji se mogu nakupljati u tijelu. Iako su listovi jako gorki, upotrebljavaju se ne samo u zdravstvene svrhe već i u kuhinji. Južnoafrička i azijska kuhinja koristi ga za garniranje jela te kao dodatak umacima, salatama i siru. Svježe mljeveni plodovi dodatak su pecivu, mahunastom povrću i tikvi.
Zreli osušeni plodovi upotrebljavaju se u pripremi posebno pečenih jela, a jedan je od sastojaka curry praška, paste i začina za medenjake. Upotrebljava se i za dopunjavanje piva, likera, kompota, marinada i božićnih kolača. Ono što je zapanjujuće je raspon sastojaka s kojima se slaže i kojima pojačava okus, a to su: avokado, leća, kukuruz, kokos, limun, šafran, zelene masline, orasi, patlidžani i voće.
Dovoljno razloga da ga uvrstite u svoj jelovnik? piše
