Dermatologinja Ivana Nola savjetuje da od sunca posebno štitite djecu jer se tako smanjuje rizik od karcinoma tijekom života do čak 80 posto, ali donosi i savjete koji odrasli moraju znati.
1. Obratite pažnju na madeže
Ljudi s velikim brojem madeža moraju biti vrlo oprezni kod izlaganja suncu, odnosno ne sunčati se te upotrebljavati kreme s visokim zaštitnim faktorom uz obvezno nošenje majice, kape (ili šešira) i sunčanih naočala. Takve osobe moraju obavljati redovite dermatološke preglede i, ako dermatolog tako odredi, preventivno operacijski ukloniti one madeže koji su okarakterizirani kao atipični. Upravo pravodobnim odstranjenjem atipičnih madeža uklanja se podloga iz koje je moguć kasniji razvoj melanoma.
2. Izlažite se, ali pametno
Osim štetnih utjecaja sunca na našu kožu, treba spomenuti i njegovu pozitivnu stranu na naš organizam. Naime, da nema sunca, ne bi bilo života na Zemlji. Sunce je izvor života i energije za sva živa bića. Pod utjecajem sunčevih zraka u našem se organizmu stvara potreban D vitamin.
Ultraljubičasto zračenje, kao umjetni izvor zračenja, primjenjuje se u terapiji (fototerapija) različitih kožnih bolesti, primjerice psorijaze, atopijskog dermatitisa, kontaktnoga alergijskog dermatitisa, a uz kombinaciju s određenim lijekovima liječe se i određeni tipovi limfoma kože.
Ljudi kod kojih je indicirana fototerapija (terapija svjetlom), a imaju veći broj madeža, podvrgnuti se trebaju dermatološkom pregledu i, prema potrebi, preventivnim operacijskim zahvatima uz PHD analizu klinički atipičnih madeža. Ultraljubičasto zračenje može koristiti ako znamo njime ‘upravljati’. Prema osjetljivosti kože na opekline od sunca, ljude prema vrsti kože dijelimo u četiri skupine, točnije četiri fototipa. UV zračenje općenito djeluje štetno i na kožu i na oči ljudi sa svijetlom kožom i svijetlom kosom.
3. Bez oštećenja kože
Oštećenje kože je kumulativno i započinje s prvim izlaganjem suncu pa zato nikad nije dovoljno rano započeti štititi dijete od sunčeva zračenja. Zaštita kože već u dječjoj dobi može znatno smanjiti rizik od nastanka karcinoma kože tijekom života – čak do 80 posto. Stoga zaštita od sunca tijekom djetinjstva ima važnu ulogu u sprečavanju štetnih posljedica kumulativnog djelovanja UV zračenja.
Oštećenja od sunca mogu biti akutna i kronična. Akutno oštećenje kože od UV zračenja manifestira se pojavom crvenila različitog intenziteta (opekline), dok se kronična oštećenja odnose na kumulativno oštećenje koje će se poslije manifestirati u prijevremenom starenju kože, pojavi prekarcinoza i karcinoma, odnosno melanoma kože.
4. Štitite i oči
Osim kože, od sunca treba zaštititi i oči. Od svih vrsta zračenja koje sunce isijava, na oko najopasnije djeluje UV zračenje. S obzirom na to da u posljednje vrijeme nastaju promjene u zaštitnom ozonskom sloju, intenzitet UV zraka se povećava, a time i njihova štetnost. Stoga je nošenje sunčanih naočala iznimno važno.
Akutna oštećenja UV zračenja na oči očituju se u nastanku fotokeratitisa (upale rožnice) i fotokonjunktivitisa (upala očne spojnice). Dugotrajno izlaganje UV zračenju može dovesti i do nastanaka zamućenja očne leće (katarakte), bjelkastih naslaga na bjeloočnici (pterygiuma), kao i do tumora kože vjeđa. Studije su pokazale da izlaganje očiju ultraljubičastom zračenju više od četiri sata na dan dovodi do tri puta veće opasnosti od razvoja katarakte u usporedbi s ljudima koji nose zaštitne naočale s UV filtrima.
5. Zaštita djece je najvažnija
Kad je riječ o djeci, dječja koža je osjetljiva na sunce i lakše izgori nego koža odraslih. Naime, djecu mlađu od šest mjeseci ne bi trebalo uopće izlagati suncu. Djecu koja su starija od šest mjeseci potrebno je zaštititi prikladnom odjećom, pokrivalima za glavu i zaštitnim sredstvima namijenjenim djeci, koja apsorbiraju i sprečavaju prodor UV zraka na kožu.
Učestalo izlaganje suncu do desete godine odgovorno je za pojavu većeg broja madeža poslije u životu, a sunčane opekline dobivene u ranom djetinjstvu rizik su za nastanak melanoma poslije u životu, iako je sve češći i u mlađim dobnim skupinama.
6. Zaustavite starenje kože
Pretjerano izlaganje sunčevim zrakama, bilo da je riječ o sunčevoj svjetlosti ili o primjeni umjetnog izvora UV zraka (solarij), dovodi i do prijevremenog starenja kože, a simptomi su tamne mrlje na koži lica ili uopće pojava nejednolike pigmentacije, ranija pojava bora, kao i pojava elastoze (promjene na dubljim dijelovima kože koje zahvaćaju vezivno tkivo).
Mrlje na koži lica, kao i bore, donekle se mogu ukloniti dermatološkim tretmanima i zahvatima, ali na promijenjenu teksturu kože ne može se djelovati, pa čak ni operacijski (face lifting). Upravo je zbog toga važno tijekom cijelog života kožu štititi kremama s odgovarajućim zaštitnim faktorom, nositi šešir ili kapu, ali i na vrijeme početi s antiaging tretmanima (tretmani protiv starenja kože), već u dobi nakon tridesete godine.
7. Zaštitno sredstvo
Vrlo je važno znati odabrati odgovarajuće zaštitno sredstvo. To su pripravci koji štite od štetnog djelovanja UV zraka. Ambalaža zaštitnih sredstava obilježena je s oznakom SPF, tj. naznačeno je da sadrže zaštitu od UV zračenja. Što je sposobnost kreme za apsorpciju UV zraka veća, veći je i faktor zaštite.
Kreme sa zaštitnim faktorom imaju na svojoj ambalaži oznaku SPF, što je kratica ‘Solar Protection Factor’ i daje nam podatak koliko prosječno možemo ostati na suncu uz primjenu kreme s određenim zaštitnim faktorom, a da ne zadobijemo opekline. No kreme za sunčanje su tek jedan segment u zaštiti od sunčeva zračenja.
Ako se tek počinjemo izlagati suncu, i uz upotrebu kreme trebamo biti u hladu od 10 do 16 sati, u vrijeme najsnažnijeg UV zračenja, ili nositi odjeću i šešir sa širokim obodom te naočale s filtrom za UV zrake. SPF uglavnom označava zaštitu od UVB zraka, no ipak neki sastojci u kremi blokiraju i UVA zrake. Među sastojke koje upijaju i UVA zrake ubraja se avobenzon, oktokrilen, titanijev dioksid, cinkov oksid i Meroxyl SX. Bez obzira na SPF broj, krema se mora iznova nanositi svakih sat ili dva, jer se aktivni sastojci počinju raspadati čim su izloženi sunčevoj svjetlosti. piše i video
