Važnije od “pravih” rizika

735

faceKako se osjećate? Toliko ćete i živjeti! Način na koji ljudi ocjenjuju vlastito zdravstveno stanje presudno je za određivanje dužine njihovih života u sljedećih nekoliko desetljeća. Istraživači sa Institute of Social and Preventive Medicine na Sveučilištu Zurich demonstrirali su da se kod izjava kao što su ‘odlično’, ‘dobro’, nije loše’, slabo’ i ‘vrlo slabo’ rizik od smrti postepeno povećava i to bez obzira na faktore rizika kao što su pušenje, manja naobrazba i postojeća bolest.

Kako biste vi ocijenili vlastito zdravlje? Vaš odgovor je povezan s vjerojatnošću preživljavanja ili smrti. Dakako, pesimistična ocjena ide ruku pod ruku s povećanim rizikom od bolesti i smrti. Možda mislite da ljudi u prosjeku ocjenjuju svoje zdravlje lošijom ocjenom ako imaju nezdraviji stil života ili su češće bolesni. Međutim, studije su pokazale da veza između loše ocjene i brže smrti postoji i kad se u obzir uzmu faktori rizika.
Istraživači s Instituta za društvenu i preventivnu medicinu na Sveučilištu Zurich pokazali su da je vlastita ocjena zdravstvenog stanja povezana s vjerojatnošću preživljavanja ili smrti i kroz duži vremenski period od čak više od 30 godina. Tako su muškarci koji su ocijenili vlastito zdravlje s ocjenom ‘vrlo loše’ imali 3,3 puta veću vjerojatnost da umru nego njihovi vršnjaci koji su svoje zdravlje ocijenili kao ‘odlično’.
Za žene koje su svoje zdravlje ocijenili kao ‘vrlo loše’, rizik da umru prije svojih vršnjakinja koje su rekle da je ‘odlično’ je 1,9 puta veći.
Zanimljivo da i ljudi koji su ocijenili svoje zdravlje tek ‘dobrim’ imaju slabije prognoze od onih koji su ga ocijenili ‘odličnim’. A oni koji su rekli da ‘nije loše’ imaju lošije šanse od onih koji su rekli da je ‘odlično’.

Čak i kad se uzmu u obzir drugi faktori rizika stav je bitan

Čak i kad su se u obzir uzeli i razina obrazovanja, bračno stanje, pušenje, povijest bolesti, upotreba lijekova, krvni tlak i razina glukoze u krvi, veza između ocjene vlastitog zdravlja i smrtnosti tek je bila nešto manja. Znanstvenici su stoga zaključili da oni koji svoje zdravlje ocjenjuju boljom ocjenom posjeduju neke osobine koje popravljaju loše i održavaju dobro zdravlje. ‘To može uključivati pozitivan stav, optimističan pogled na život i temeljnu razinu zadovoljstva vlastitim životom,’ zaključio je specijalist preventivne medicine David Fäh.

Rezultati studije slažu se sa konceptom zdravlja koje zastupa Svjetska zdravstvena organizacija koja smatra da zdravlje nije samo izostanak bolesti nego kompletno fizičko, mentalno i društveno blagostanje

‘Dobri liječnici stoga ne smiju tek tražiti prisutnost faktora rizika već i poticati druge pozitivne resurse koji unapređuju zdravlje pacijenata,’ kaže dr. David Fäh. piše