Nadzor vode komunalni redari, poljoprivredna, fitosanitarna i šumarska inspekcija. Koncentracija peluda ambrozije počela je rasti iz dana u dan.
Korov koji spada među najjače prirodne alergene vrhunac cvatnje doseže od sredine kolovoza do rujna. Uklanja se s javnih površina, ali dužni su ga ukloniti i vlasnici sa svojih privatnih zemljišta. U suprotnom mogu biti novčano kažnjeni u iznosu od 500 kuna za privatne osobe do 200 tisuća kuna za pravne osobe.
Mobilna aplikacija
Naredba Ministarstva poljoprivrede o poduzimanju mjera obveznog uklanjanja ambrozije na snazi je već 10 godina. Obvezuje na uništavanje i suzbijanje tog korova sve privatne vlasnike i korisnike obrađenog i neobrađenog zemljišta te sve koji upravljaju javnim površinama, znači jedinice lokalne samouprave i njihova komunalna poduzeća, da taj korov uklone s (ne)obrađenih poljoprivrednih površina, iz vrtova, s livada, oranica, iz šuma, s vodotoka i kanala, površina uz prometnice, željezničke pruge i uz šumske puteve te iz gradskih parkova i javnih površina. Više puta godišnje, agrotehničkim, mehaničkim i kemijskom načinom i o svom trošku. Za nepridržavanje te naredbe prijave se mogu podnijeti komunalnom redaru odnosno poljoprivrednoj, fitosanitarnoj ili šumarskoj inspekciji. Hrvatsko društvo za alergologiju i kliničku imunologiju uz podršku JGL-a pokrenulo je lani i javnozdravstvenu akciju “Alergični na alergije”. Omogućili su mobilnu aplikaciju uz pomoć koje je dovoljno pametnim telefonom snimiti ambroziju, a aplikacija će fotografiju s točnom geolokacijom ucrtati na interaktivnu kartu Hrvatske, koja se tako popunjava s lokacijama na kojima ambrozija raste. Registrirali su više od 1200 lokacija.
Pulmološka obrada
Alergije pogađaju više od 30% stanovništva, a 25% mladih ima neku alergijsku bolest, što znači da od njih pati oko 1,2 milijuna ljudi u RH. Pelud invazivnog korova ambrozije posljednjih desetljeća sve više izaziva alergijske reakcije: šmrcanje, suzenje i svrbež očiju te njihovu upalu, pečenje, curenje i svrbež nosa te kihanje, kašalj i otežano disanje.
– Oko 20 posto pacijenata s alergijskim rinitisom dobije astmu. Pacijenti godinama vuku rinitis, a onda u periodu polenizacije, bilo breze u proljeće ili ambrozije u ovo doba, počnu osjećati simptome donjih dišnih putova: teže podnose napor, osjećaju “sviranje” u prsima i noću ih budi nedostatak zraka. Tada ih naručujemo u pulmološku ambulantu na obradu pluća koja potvrdi ili isključi astmu – opisuje dr. Saša Srića, pulmolog i internist iz Kiničke bolnice za plućne bolesti Joranovac. U alergijskih tegoba koriste se antihistaminici i nazalni kortikosteroidi te pomaže i morska voda u spreju te fiziološke otopine. Lani je polenizacija breze bila izrazito jaka pa je najviše pacijenata pomoć tražilo u proljeće, a ambrozija nije izazvala toliko problema. Ove je godine polenizacija breze bila slaba, ali se očekuje znatno više problema zbog ambrozije.
Kako se zaštititi
Privatne osobe koje su vlasnici zemljišta na kojem raste ambrozija (ili ga koriste), a ne uklone taj korov, izlažu se opasnosti od moguće novčane kazne u iznosu od 500 kuna
Način uništavanja
Ambroziju se može uništiti kemijski (herbicidima), agrotehnički (uredno obrađujući tlo) ili mehanički (okopavanjem, redovitim plijevljenjem te čupanjem ili košnjom izrasle biljke)
Fotografirajte
Hrvatsko alergološko društvo pokrenulo je akciju “Alergični na alergije” pa s njegove stranice možete preuzeti besplatnu aplikaciju, fotografirati ambroziju i pomoću te aplikacije poslati je na interaktivnu kartu kako bi mjerodavni mogli vidjeti gdje raste korov koji valja uništiti
Polenizacija
Za razliku od prošle godine kada je polenizacija ambrozije bila vrlo slaba, ove je godine znanto jača piše
