Borovnica je višegodišnji grm porijeklom iz Sjeverne Amerike, gdje se i dan danas ove bobice najviše uzgajaju. Svježi i zreli plodovi uglavnom su ljubičaste boje, a ponekad mogu biti i tamnije, gotovo crne. Borovnice su prava superhrana: pune su nutrijenata te donose brojne dobrobiti za zdravlje, a istovremeno su siromašne kalorijama.
Zdravstvene blagodati borovnica
Borovnice sadrže raznolik spektar hranjivih tvari, a najbogatije su manganom, vitaminima C i K te dijetalnim vlaknima. Bogate su i kalijem, kalcijem i fosforom, a još se više ističu sadržajem fitonutrijenata. Borovnice posjeduju značajne količine pektina, koji snižava kolesterol, i antocijana – jednog od najjačih antioksidanata. On daje plavu, ljubičastu i crvenu boju voću i povrću, a smatra se i da smanjuje rizik od upala i raka. Plodovi nisu jedini dio borovnice koristan za zdravlje. Naime, i listovi borovnice imaju brojna ljekovita svojstva priznata u narodnoj medicini. Od listova se priprema čaj koji pomaže kod brojnih stanja poput proljeva, upala usne šupljine i ždrijela, te šećerne bolesti. Također, čaj može pospješiti rast kose, ako ga se redovito utrljava u vlasište. Kao i ostalo bobičasto voće, borovnice imaju niski glikemijski indeks. Nedavna istraživanja pokazala su da dobro utječu na regulaciju šećera u krvi kod osoba koje pate od dijabetesa tipa 2. Redovito konzumiranje borovnica povoljno utječe i na krvni tlak muškaraca i žena, bez obzira na dob. U istraživanjima, pacijentima s povišenim krvnim tlakom borovnice su značajno smanjile sistolički i dijastolički krvni tlak.
Štite očnu mrežnicu
Mrežnica oka trpi velik rizik od oksidativnog oštećenja, no borovnice pomažu i na tom planu. Antocijanini u borovnicama štite mrežnicu oka od oksidativnog stresa i negativnog utjecaja sunčevog zračenja. Studije potvrđuju ulogu antocijanina u liječenju slabog vida i smanjenog vidnog polja. Antocijanini djeluju na kapilare u mrežnici tako što im pojačavaju funkciju, a ujedno sprječavaju degeneraciju žute pjege.
Čuvaju mladost mozga
Možda najbitnije istraživanje o borovnicama pokazalo je da bi one mogle postati važan saveznik u borbi protiv Alzheimerove bolesti. Istraživanje je uključilo starije osobe prosječne dobi od 76 godina. Dvanaest tjedana konzumiranja borovnica bilo je dovoljno za poboljšanje rezultata na testovima kognitivnih funkcija. Autori istraživanja uvjereni su da borovnice nisu korisne samo za poboljšanje memorije. One odgađaju početak drugih kognitivnih problema povezanih sa starenjem te bi mogle biti od velikog značenja kod Alzheimerove bolesti.
Dobrobiti borovnica:
- snizuju razinu kolesterola
- pomažu kod dijabetesa tipa 2
- smanjuju visoki krvni tlak
- poboljšavaju pamćenje i ostale kognitivne funkcije
- sprječavaju infekcije urinarnog traka
- smiruju menstrualne tegobe
- poboljšavaju rast kose
- štite zdravlje oka
Konzumiranje i čuvanje borovnica
Kao i ostalo voće, borovnice u svježem stanju imaju najbolji okus i najveću prehrambenu korist. Na tržnicama ih možete kupiti svježe, a u trgovinama su dostupne i smrznute borovnice tijekom cijele godine. Kad kupujete svježe borovnice, odaberite bobice koje imaju živu i ujednačenu boju.
Protresite posudu u kojoj se nalaze – ako se bobice ne kreću slobodno to može značiti da su mekane, oštećene ili pljesnive. Pri kupnji smrznutih borovnica, nježno protresite vrećicu kako biste se uvjerili da bobice nisu zalijepljene jedna za drugu. To bi moglo sugerirati da su odmrznute i ponovno zamrznute. Prije spremanja borovnica u hladnjak uklonite sve zdrobljene i pljesnive bobice kako biste spriječili ostatak od kvarenja.
Nemojte ih prati odmah, već tek neposredno prije konzumiranja. Čuvajte ih u zatvorenoj posudi u hladnjaku do tri dana. Borovnice možete jesti svježe, ili pripremiti od njih sokove, džemove, kolače i sladolede. Iskušajte borovnice umiješane u shake ili voćnu salatu. Ili ih dodajte u žitarice koje jedete za doručak. piše
