Cijeli život radi, pa u starosti krepavaj. U zemlji u kojoj se više cijeni rad u Saboru sve da se cijeli mandat prosjedi i ne zucne, ili se čak i ne pojavi na sjednicama, u zemlji u kojoj je svejedno jesi li ministar koji je razvalio svoj resor ili za sobom ostavljaš neki pomak nabolje, jer se nerad i promašaji političara kažnjavaju samo na izborima, ako je suditi po mirovinama koje svi oni beru u usporedbi s onima što se dobiju za cijeli jedan odrađeni radni staž, čini se da je bespredmetno raspravljati o mirovinskom sustavu. Saborski zastupnici i bivši članovi vlada primaju prosječno po 8251 kunu mirovine svakog mjeseca, a prosječna starosna mirovina za odrađenih 40 i više godina radnog staža je 3357 kuna.
Posljedice pretvorbe
Mi danas živimo u zemlji u kojoj je 1,22 milijuna umirovljenika i 1,41 milijun zaposlenih, a kad umirovljenicima pribrojimo 325.025 nezaposlenih, dobijemo masu brojniju od zaposlenog svijeta i tako je već četvrtu godinu zaredom. Broj onih koji uplaćuju u mirovinski doprinos pao je na te razine s oko dva milijuna ljudi u 1990., dok je istodobno broj umirovljenika porastao s ondašnjih 656.000 na današnjih 1,4 milijuna.
Još 1990. godine jedan umirovljenik bio je “pokriven” s tri osiguranika, danas sa svega 1,15 osiguranika. Jasno je da je za to zaslužna pretvorba i pometanje radnika u prijevremene mirovine, čime se kupovao socijalni mir, današnja kriza u kojoj su na listi za otkaze uvijek prvi oni koji imaju uvjete za prijevremenu…
Svakog mjeseca tri milijarde kuna iznosi ceh za isplatu mirovina, oko 1,7 milijardi kuna ubrat će se od doprinosa zaposlenih po planu za ovu godinu. Ove godine će mirovine koštati 36,4 milijarde kuna, od doprinosa će se podmiriti 21,5 milijardi kuna, a iz proračuna će se dodati još 15,4 milijarde kuna.
Jasno je da mirovinski sustav generira deficit i da kumuje zaduživanju. A u zemlji je uz 1,1 milijun umirovljenika s mirovinama koje su stekli po zakonu o mirovinskom osiguranju, koje prosječno iznose 2231 kunu, još 182.400 umirovljenika koji mirovine dobivaju po uvjetima povoljnijim od propisanih općim propisima. Među njima su najbrojnije mirovine hrvatskih branitelja, njih 72.338 prosječno je u siječnju dobilo po 5093 kune mirovine.
Tko je tu lud?
Nakon ovog seta brojki koji pokazuje kako se urušavao broj zaposlenih, a rastao umirovljenički svijet, u zemlji u kojoj svaka peta kuna bruto plaće ode za prvi i drugi mirovinski stup, svi nam poručuju da smo tukci ako se sami ne pobrinemo za svoju starost, pa se čovjek zapita tko je tu lud. Jer, mirovinski sustav smo reformirali u tri stupa i to nam je trebalo donijeti bolje mirovine. Drugi obvezni stup stoji dobro, u njemu je 66 milijardi kuna na računima zaposlenih, u trećem dobrovoljnom je nešto više od tri milijarde kuna.
Prosječni godišnji prinos mirovinskih fondova od početka njihova rada iznosi 5,4 posto, što je pristojan prinos i više od plana kad se startalo s reformom. No, neki ekonomisti vjeruju da će buduće mirovine biti tolike da pušači od njih neće moći kupiti cigarete, pa nam je tako dr. Ante Babić kazao da je problem što je mirovinska reforma s kojom smo najdalje odmaknuli, a s kojom smo krenuli 2001. godine, zaustavljena 2005. na pet posto doprinosa, a u drugi se stup danas trebalo izdvajati 15 posto doprinosa.
Tek se lani obveznim mirovinskim fondovima iz drugog stupa zakonski dopustilo liberalnije ulaganje u dionice i inozemstvo, no stopa doprinosa ostaje na pet posto. Država bi vjerojatno upala u golem problem s isplatom mirovina da smanji stopu od 15 posto doprinosa za prvi stup u korist drugoga.
Rođeni 1964.
Istina je da još nitko nije dobio punu mirovinu iz oba stupa, prvi će je dobiti oni rođeni 1964., pa još nitko ne zna što će se sve događati dok oni ne odu u mirovinu, no već se sad govori da će oni s reformiranim mirovinama proći lošije od onih koji mirovinu primaju samo iz prvog stupa.
Prema nekim studijama, krivac za to je dodatak na mirovinu od 27 posto na koji imaju pravo samo umirovljenici prvog stupa. Tako i Svjetska banka preporučuje da se taj dodatak omogući i osiguranicima drugog stupa u skladu s brojem godina koje su proveli u prvom stupu.
Dok se krizne godine gomilaju, nestaju radna mjesta i živi se sve lošije, stručnjaci, političari, ministri, instituti… ponavljaju da se moramo brinuti za sebe. Rijetki, poput dr. Ljube Jurčića, ne dijele to mišljenje. Tako dr. Jurčić smatra da je pomicanjem granice za odlazak u mirovinu na 67 godina za žene i muškarce Vlada problemu pristupila kao knjigovođa koji mirovinskom reformom nastoji u budućnosti knjižiti fakture za te mirovine, umjesto da se stvaraju radna mjesta…
Dr. Damir Novotny više nam je puta kazao da ne možemo računati na mirnu starost od mirovinskog sustava i da bi trebalo poticati mlađe umirovljenike za povratak u sustav rada ili ćemo morati spuštati razinu mirovina ukidanjem usklađivanja ili rezanjem.
Surova realnost
Dr. Predrag Bejaković s Instituta za javne financije ističe da smo mi prekratko u svijetu rada, da se kasno zapošljavamo, relativno nam je kratak radni vijek. Veli, istina je da u prijevremenu mirovinu mnogi ne odlaze dragovoljno, ali je i istina da ćemo se morati pobrinuti za svoju starost sami.
Pitamo ga odakle uštipnuti za stare dane kad se jedva preživljava, kad samo 30 posto zaposlenih prima plaće veće od prosječnih, dok ostali primaju prosječne plaće i manje od njih, a i prosječna je bušta takva da četveročlana obitelj od nje može živjeti samo pola mjeseca s malo mesa u prehrani, malo voća, povrća i s najnužnijim higijenskim potrepštinama. Od te se plaće ne može osigurati ni dostojanstvena sadašnjost, a kamoli izdvajati za starost.
– Iskreno, nemam odgovor na to pitanje. I u Splitu i u Zagrebu, automobili koje možete vidjeti na ulicama pokazuju da neki žive iznad svojih mogućnosti. No, činjenica je da raste štednja građana i da su ljudi svjesni nužnosti štednje. Na žalost, onaj tko jer bio sirotinja za radnog vijeka, bit će i u mirovini – kaže dr. Bejaković.
Udio u prosječnoj plaći
Neto stopa zamjene, odnosno udio prosječne mirovine u prosječnoj plaći, za prosječnog radnika samo u prvom stupu trebala bi u Hrvatskoj pasti s oko 55 posto u 2010. godini na manje od 40 posto u 2048. godini. Tako bi Hrvatska u 2050. godini mogla imati najnižu početnu stopu zamjene u EU-u, s time da će u mirovine iz mješovitog sustava biti još niže, nalaz je studije Ekonomskog instituta Zagreb.
Glavni razlog nepovoljnijeg položaja osiguranih u prvom i drugom stupu jest činjenica da pravo dodatak na mirovinu od 27 posto imaju samo osiguranici u prvom stupu. U studiji se navodi da se u cijeloj Europi mirovine postupno smanjuju u odnosu na druga primanja, a financiranje javnih mirovinskih sustava je u ozbiljnim problemima; na njihovu stabilnost utječe produljenje životnoga vijeka, smanjivanje stope fertiliteta, povećanje fleksibilnog i nesigurnog rada…
Tako to rade drugi
Dr. Predrag Bejaković s Instituta za javne financije ističe da zbog problema povećanih rashoda mirovinskog sustava, gotovo sve zemlje u Europi podižu zakonsku dob za odlazak u mirovinu na 67 ili 68 godina, izjednačuju dob umirovljenja za muškarce i žene i usklađuju zakonsku i stvarnu dob umirovljenja – ponajviše pojačanom penalizacijom prijevremenog umirovljenja, odnosno povećanjem mirovine nagrađuju duži ostanak u svijetu rada.
– U Češkoj Republici zakonska dob umirovljenja bit će podignuta od 2016. godine sa 62 godine za muškarce na 63 godine. U Njemačkoj je očekivano trajanje života muškaraca više od 75 godina, a zakonska dob je 65 godina, ali prosječna dob umirovljenja je manje od 60 godina. Stoga je usvojeno postupno podizanje u razdoblju od 2012. do 2029. zakonske dobne granice umirovljenja na 67 godina. Velika Britanija predviđa podizanje na 68 godina, Nizozemska i Australija na 67 – kaže dr. Bejaković i dodaje da se kažnjavanje prijevremenog umirovljenja, odnosno nagrađivanje dužeg ostanka u svijetu rada, ostvaruje na različite načine. Primjerice, u Finskoj je uveden povoljniji obračun uvećanja mirovina: dok je stopa uvećanja 1,5 posto mirovine za osobe umirovljene do 52 godine, za osobe u dobi od 53 do 62 godine to iznosi 1,9 posto, a za osobe od 63 do 67 godina 4,5 posto. U Češkoj Republici značajna su uvećanja mirovine u slučaju ako osoba odgodi umirovljenje – 1,3 posto povećanja za svakih 90 dana dodatne ekonomske aktivnosti. Ako je osoba otišla u prijevremenu mirovinu, za isti se postotak privremeno umanjuje mirovina…
Kako smo tonuli
1990. zaposlenih: 1,968 milijuna, umirovljenika: 656.000, omjer: 3:1
1995. zaposlenih: 1,565 milijuna, umirovljenika: 865.000, omjer 1,81:1
2008. zaposlenih: 1,605 milijuna, umirovljenika: 1,148 milijuna, omjer: 1,39:1
2010. zaposlenih: 1,491 milijun, umirovljenika: 1,197 milijuna, omjer: 1,25:1
2012. zaposlenih: 1,432 milijuna, umirovljenika: 1,217 milijuna, omjer: 1,18:1
siječanj 2015. zaposlenih: 1,411 milijuna, umirovljenika: 1,22 milijuna, omjer: 1,15:1
Za njih vrijede posebni zakoni
Milijarde koje se iz proračuna dodaju za isplatu mirovina su, prema objašnjenju Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, uglavnom namijenjene za mirovine koje se isplaćuju po posebnim zakonima. Riječ je o 182.439 mirovina stečenih pod uvjetima povoljnijim od uvjeta propisanih općim propisima. Tako se financiraju mirovine ili dio mirovina za hrvatske branitelja iz Domovinskog rata, za sudionike NOR-a, kojih je u prvom kvartalu prošle godine bilo 21.089 i primali su prosječno 2662 kune mirovine, za pripadnike Hrvatske domovinske vojske 1941.-1945. (za njih 9789 prosječna je mirovina 2273 kune), za bivše političke zatvorenike (njih je 4118 s prosječnim mirovinama od 3583 kune), za 8381 pripadnika bivše JNA s 3041 kunom prosječne mirovine, za članove Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (njih 151 prosječno prima mirovinu od 7947 kuna), dok 579 zastupnika u Hrvatskom saboru i članova Vlade, sudaca Ustavnog suda i glavnog državnog revizora prima 8251 kunu prosječne mirovine…
Evo prosjeka
3375 kuna prosječna je starosna mirovina za 40 i više godina staža
2756 kuna prosječna starosna i prijevremena mirovina, piše
