Dobre informacije zlata vrijede

672

Otkriveno zašto Hrvati propuštaju milijune eura. Najnovije ankete pokazuju kako pouzdane i kvalitetne informacije zaista zlata vrijede jer svaki treći poduzetnik u Hrvatskoj jednostavno ne zna kako doći do velikih novčanih sredstava. Na taj način poduzetnici propuštaju jako dobre prilike.

eu_lovaKoji su programi EU vezani uz male hotele? Kada slijede novi natječaji i koji su uvjeti promijenjeni? Može li se dobiti nepovratna novčana sredstva za kupovanje novih strojeva u proizvodnji kruha i slastica? Ako je poduzeće poslovalo s gubitkom, postoji li mogućnost da koristi sredstva dok se ne eliminira gubitak? Mogu li početnička poduzeća sudjelovati na natječajima EU?

Ovo su samo neka od pitanja koje domaći gospodarstvenici često upućuju na temu o korištenju novčanih sredstava iz fondova Europske unije, što će reći da su puno upućeniji u tematiku EU od prosjeka javnosti, čija podrška hrvatskom ulasku u eurozajednicu država posljednjih mjeseci pada.

Ipak, anketa hrvatskog ogranka Enterprise Europe Networka, mreže koju je Europska komisija osnovala kako bi poduzetnici lakše dolazili do informacija o ‘povlačenju’ novca iz fondova EU, pokazuje da svaki peti poduzetnik drži da ima ”premalo informacija o fondovima” (20,2 posto ispitanika), dok 12,3 posto njih ”nikad nije koristilo” novčana sredstva iz fondova.

Daljnjih 23,7 posto ih drži da dodjelu sredstava iz fondova ”prati previše administracije”, 19 posto drži ih ”jako zahtjevnima”, dok 24,9 posto, ili četvrtina, fondove ocjenjuje ”korisnima”. Dakle, zbrojimo li one koji nisu informirani ili nikad nisu koristili taj novac, lako ćemo izračunati da čak trećina hrvatskih poduzetnika ignorira novčana sredstva iz fondova EU.

”Propuštamo velika novčana sredstva jer ih jednostavno ne znamo uzeti! Nemamo dovoljno iskustva i obučenih ljudi jer je kandidiranje za taj novac ozbiljan i zahtjevan posao”, komentira Jadranka Radovanić, čelnica ogranka Hrvatske gospodarske komore Splitsko-dalmatinske županije.

Prijavljivanje na natječaje, uz odlično poznavanje engleskog jezika, zahtijeva opsežnu dokumentaciju, dakle, pripremu puno materijala. Drugim riječima, ne može to sastaviti bilo tko, a pogotovo je to krupan zalogaj za male tvrtke i male općine, iako je prolaznost zahtjeva vrlo visoka kad se posao odradi kako treba.
”Ljudi se interesiraju, pogotovo oni koji se bave ribarstvom, poljoprivredom, tj. maslinarstvom i pogotovo voćarstvom, ali mnogi odustaju kad vide što ih čeka. Uz to, ne ide im naruku ni to što posljednji natječaji predviđaju naknadnu isplatu novca, dakle, posao trebate pokrenuti svojim novcem, a tek nakon toga možete računati na sredstva u obliku naknadne isplate”, objašnjava Radovanić.
Komora, kaže, rado pomaže zainteresiranima, upućuje ih na prave adrese i pomaže savjetima, ali ne može umjesto njih ispisivati prijave za natječaje.
”Držim da bi županijske agencije za razvoj u tome trebale odigrati aktivniju ulogu, ne samo informativnu, jer bismo tako ‘povukli’ daleko više novca”, rekla je Radovanić za Slobodnu Dalmaciju.