Ovih dana vani je jako hladno. Zimsko doba s niskim temperaturama nosi povećan rizik za zdravlje starijih osoba uključivši rizik od padova i ozljeda na ledu i snijegu.
Evo nekoliko mjera opreza koje svatko trebao poduzeti, osobito starije osobe, u ovo doba godine.
Hipotermija
Starije osobe imaju povećan rizik od hipotermije zbog promjena koje se događaju na njihovom tijelo povezano sa starenjem.
Hipotermija se javlja kada temperatura tijela padne na opasnu razinu. Tjelesna temperatura može pasti kada ste na hladnom dulje vrijeme, jer se brzo počinje gubiti toplina.
Hipotermija je hitan slučaj koji se javlja kada tijelo gubi toplinu brže no što je može proizvesti, što uzrokuje opasno nisku tjelesnu temperaturu. Normalna tjelesna temperatura iznosi oko 37° C. Hipotermija se javlja kada tjelesna temperatura padne ispod 35° C.
Kada temperatura tijela padne, srce, živčani sustav i drugi organi ne mogu normalno raditi i funkcionirati. Hipotermija na kraju može dovesti do oštećenja srca i dišnog sustava, a naposljetku i do smrti.
Znakovi upozorenja: hladna kožu koja je blijeda ili siva; osjećaj umora, zbunjenost i pospanost; osjećaj slabosti; problem hoda; usporeno disanje ili otkucaji srca. Nazovite 194 ako mislite da vi ili netko drugi ima hipotermiju.
Mjere opreza
Ne izlazite van bez veće potreba, a ako ste van kuće ne boravite dugo. Obavezno nosite zimski kaput, kapu, rukavice i šal za pokrivanje usta i nos.
Promrzline
Promrzlina se događa kada tijelo doživljava oštećenje na koži koje može ići sve do kosti. Nije iznenađujuće, ekstremna hladnoća može uzrokovati ozebline. Vrlo je vjerojatno da će doći na dijelovima tijela najudaljeniji od srca. Uobičajena mjesta uključuju nos, uši, obraze, bradu, prste na rukama i nogama. Osobe s bolestima srca i drugih cirkulacijskih problema imaju veći rizik.
Svi dijelovi tijela moraju biti pokriveni kada izlazite na hladnoću. Ako koža jako pocrveni, odmah uđite u zatvoreni prostor.
Prepoznavanje znakova ozeblina: kože koja je bijela ili pepeljasta ili sivo-žuta; koža koja se osjeća teško ili voštano; ukočenost. Ako mislite da vi ili netko drugi ima smrzotine, pozovite odmah liječničku pomoć.
Ozljede pri čišćenju snijega
Upamtite, kada je vani hladno, srce radi dvostruko brže kako bi vam bilo toplo. Upozorenje, aktivnosti kao što je čišćenje snijega lopatom može staviti previše pritiska na srce, pogotovo ako imate bolest srca. Čišćenje lopatom može biti opasno i ako imate problema sa održavanjem ravnoteže ili imate “tanke kosti” (osteoporoza).
Padovi
Neočišćeni i zaleđeni kolnici i nogostupi opasni su za sve, a posebice za starije osobe, jer njihovi padovi i ozljede mogu prouzročiti dugotrajno liječenje, a ponekad i smrt.
Mjere opreza
Prije nego što izađete van, provjerite jesu li nogostupi očišćeni i posuti sa soli. Budite posebno oprezni ako vidite mokre pločnike koji bi mogao biti zaleđeni..
Pospite sol na pločniku ispred svoje kuće ili zaposliti nekoga da to učiniti.
Nosite čizme s ne-sklizajućom potplatom – to će spriječiti klizanje.
Ako koristite štap, zamijenite s gumenim vrhom ako ste prije nosili štap s glatkim vrhom..
Trovanje ugljičnim monoksidom i požari
Tijekom zimskih mjeseci, uobičajeno je koristiti kamin ili druge izvore topline, kao što su prirodni plin i druga goriva. Iako su kamin, peći na plin i drva uređaji koji su propisno ventilirani, očišćeni, ipak mogu procuriti opasne količine ugljičnog monoksida, smrtonosnog plina koji se ne može vidjeti ili osjetiti miris.
Ovi i drugi uređaji, kao što su električne grijalice, također mogu izazvati i požar.
Znakovi upozorenja
Glavobolja
Slabost
Mučnina ili povraćanje
Vrtoglavica
Zbunjenost
Zamagljen vid
Gubitak svijesti
Mjere opreza
Vodite računa da je vaš dimnjak uredno pregledan, bar jednom godišnje, od ovlaštene osobe.
Postavite detektor dima na strateškim mjestima – posebno u područjima gdje se koriste kamin i peć na drva.
Provjerite jesu li električne grijalice najmanje 3 korak daleko od bilo čega što bi se moglo zapaliti, kao što su zavjese, posteljina ili namještaj.
Nikad ne pokušavajte zagrijati svoj dom pomoću štednjak na plin.
piše Antonija Stanić, Portal za treću dob Dug život
