EU nezadovoljna našom ‘nesposobnošću da uzmemo novac’. Pomoć EU-a ojačala administrativne kapacitete RH. ‘Unatoč nedavno postignutom napretku, kapaciteti u području javnih nabava i u borbi protiv korupcije dva su područja u kojima treba pojačati potporu hrvatskim vlastima’, navodi se u izvješću Europskog revizorskog suda koje je u srijedu predstavljeno u Bruxellesu.
Pomoć koju je Hrvatska dobila iz pretpristupnih fondova EU-a znatno je pridonijela jačanju njezinih administrativnih kapaciteta za povlačenje sredstava iz europskih fondova na koja će imati pravo kada postane članica, ali postavljeni ciljevi zasad su samo djelomično ispunjeni, kaže se u izvješću Europskog revizorskog suda koje je u srijedu predstavljeno u Bruxellesu.
“Pretpristupna pomoć znatno je pridonijela jačanju administrativnih kapaciteta za povlačenje sredstava iz europskih fondova, ali potreban je daljnji napredak, koji se može postići do ulaska Hrvatske u EU”, rekao je Juan Ramallo Massanet, član Europskog revizorskog suda (ECA), koji je na konferenciji za novinare predstavio izvješće pod naslovom “Je li pomoć EU-a omogućila jačanje hrvatskih kapaciteta za upravljanje fondovima nakon pristupanja?”.
Po podacima iz izvješća, Hrvatska je od 2007. povlačila 150 milijuna eura godišnje iz pretpristupnih fondova, a jedan od glavnih ciljeva te pomoći bilo je osposobljavanje tijela državne uprave za privlačenje i upravljanje sredstvima iz Kohezijskog i strukturnih fondova, koja su dostupna zemljama članicama.
“Ciljevi pomoći dosad su ispunjeni samo djelomično i potreban je napredak u jačanju kapaciteta u pojedinim područjima, kako prije tako i nakon pristupanja”, kaže se u zaključcima izvješća.
U njemu se navodi da je pomoć EU-a pridonijela jačanju kapaciteta posebice kroz iskustvo stečeno u planiranju i provedbi projekata financiranih iz pretpristupnih fondova.
“U području Kohezijskog i strukturnih fondova, učenje kroz praksu pokazalo se posebno korisnim, iako je važnost koja je pridavana velikim infrastrukturnim projektima bila na štetu drugih projekata, posebice na regionalnoj i lokalnoj razini”, kaže se u izvješću i dodaje da se vrlo ograničena pozornost posvećivala projektima ispod 50 milijuna eura vrijednosti.
Posebno se ukazuje na slabosti u povlačenju sredstava za ruralni razvoj, te na ograničeni napredak u jačanju administrativnih kapaciteta.
Navodi se da su u području borbe protiv korupcije i jačanje antikorupcijskih tijela poduzete brojne mjere, ali da je preostalo još izazova.
Kao područje u kojem je potreban napredak navode se javne nabave te decentralizacija upravljanja fondovima, jer postoji opasnost da nadležna tijela na regionalnoj razini neće imati prigodu steći potrebna znanja i iskustva za povlačenje i upravljanje europskim sredstvima nakon pristupanja.
“Unatoč nedavno postignutom napretku, kapaciteti u području javnih nabava i u borbi protiv korupcije dva su područja u kojima treba pojačati potporu hrvatskim vlastima”, navodi se u izvješću.
Zbog slabosti u postupcima javne nabave, Delegacija EU-a u Zagrebu često je morala vraćati dokumentaciju na doradu što je usporavalo provedbu projekata, a što se moglo izbjeći da je dokumentacija bila pripremljena u skladu s europskim pravilima, navodi se u izvješću.
U njemu se preporučuje da se stvori poseban portfelj zrelih projekata kako bi se u potpunosti mogla povući povećana sredstva dostupna nakon pristupanja. U tom smislu preporučuje se da se dovrši potrebna tehnička dokumentacija za velike projekte kojima je dosad posvećivana velika pozornost i da se posebna pozornost posveti uspostavi dodatnog portfelja projekata ispod 50 milijuna eura. piše pdf
