Imate li majčin krumpirast nos? Ili ste možda od oca naslijedili neku neugodnu alergiju? A odakle vam crvena kovrčava kosa kad generacijama unatrag u vašoj obitelji nitko nije bio crvenokos? Znanost genetskog nasljeđivanja je vrlo složena
Kako nasljeđujemo karakteristike fizičkog izgleda?
Imate li majčin krumpirast nos? Ili ste možda od oca naslijedili neku neugodnu alergiju? A odakle vam crvena kovrčava kosa kad generacijama unatrag u vašoj obitelji nitko nije bio crvenokos? Znanost genetskog nasljeđivanja je vrlo složena i gotovo je nemoguće sa stopostotnom sigurnošću utvrditi odakle je naslijeđena svaka vaša karakteristika. Na većinu njih utječu brojni različiti geni koje nasljeđujemo od oba roditelja pomalo. No, utjecaj ima i okolina jer činjenica da imate gen za određenu karakteristiku ne znači da ćete je zaista i imati.
Ipak, ima nekoliko osnovnih stvari na koje nam genetika može dati odgovor kad je riječ o tome koje crte nasljeđujemo od oca, a koje od majke. Postoje tri glavna načina kako nasljeđujemo karakteristike od naših roditelja. Prvi je putem dominantnog gena – naslijedite li dominantan gen, razvit ćete tu karakteristiku. Uzmimo za primjer boju očiju: ako vam oba roditelja imaju smeđe oči, vjerojatno ćete i vi imati smeđe oči s obzirom na to da je to dominantna karakteristika. Drugi način je putem recesivnog gena-– oba roditelja moraju imati recesivan gen da biste vi imali tu karakteristiku. Na primjer, ako vi imate plave oči onda oba vaša roditelja moraju nositi gen za plave oči, čak i ako oni sami nemaju plave oči. I treći način su karakteristike koje su prisutne samo na kromosomu X i koje nam može prenijeti samo majka.
Sposobnost brzog mršavljenja
Postoje dva tipa masnog tkiva u našem tijelu: ‘dobro’ ili smeđe masno tkivo koje ubrzava metabolizam i pomaže u održavanju vitke linije i ‘loše’ ili bijelo koje može uzrokovati debljanje pa i razne bolesti povezane s debljinom. Svatko ima određenu količinu jednih i drugih masnih stanica, no to koliko smeđeg masnog tkiva imate, a samim time i koliko je brz vaš metabolizam, vjerojatno ste naslijedili od majke, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Nature Communications.
Koliko ste skloni debljanju
I dok majci možete zahvaliti što vam je pomogla predajući vam u nasljeđe veću količinu smeđih masnih stanica, oca možete kriviti za to što ste naslijedili previše bijelih masnih stanica, pokazalo je isto istraživanje. Koliko masnoće pohranjujete u organizmu, a naročito oko organa, dijelom može biti određeno genima koje ste naslijedili od oca. Ipak, imajte na umu da, kad je riječ o prekomjernoj tjelesnoj težini, genetika nije ona koja vas može osuditi na debljinu – način života ima puno veću ulogu u vašim suvišnim kilogramima nego geni.
Sposobnost koncentracije
Ako vaša majka ima nisku razinu serotonina, neuroprijenosnika iz mozga koji je povezan s raspoloženjem, veća je vjerojatnost da ćete kasnije u životu razviti ADHD ili poremećaj pozornosti s hiperaktivnošću, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu JAMA Psychiatry. Geni koje majka prenosi djetetu, a koji utječu na proizvodnju serotonina ujedno utječu i na sposobnost koncentracije.
Preuranjeni pubertet
Genetsko nasljeđe oba roditelja ima ulogu u tome kada će kod vas nastupiti velike promjene povezane s pubertetom, no ako je on kod vas nastupio prerano (prije osme godine kod djevojčica i prije devete kod dječaka), to bi mogla biti posljedica gena koji ste naslijedili od oca, otkriveno je u istraživanju objavljenom u časopisu New England Journal of Medicine. Autori tog istraživanja su utvrdili da genetske mutacije u genu MKRN3 vode do prijevremenog puberteta, a svi sudionici studije koji su imali tu mutaciju naslijedili su je od oca.
Bore i sijeda kosa
Kako starite i koliko će se to vidjeti na vama određeno je na staničnoj razini nakupljanjem oštećenja tijekom života na mitohondrijskoj DNK – genu koji možete naslijediti samo od majke. Okolišni faktori kao što su izlaganje suncu, pušenje ili nezdrava prehrana mogu uzrokovati oštećenja mtDNK, no neka oštećenja mogu biti i naslijeđena od majke, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Nature. Što ste više mutacija mtDNA naslijedili od majke, to ćete brže starjeti, a to će se odraziti u većem broju bora i sijedih vlasi.
Namrgođenost ili vedrina
Majke mogu utjecati na naše raspoloženje, ali ne samo tako što će nas tjerati da jedemo brokulu tri puta tjedno ili nam prigovarati za sve i svašta. Jedna struktura u dijelu mozga koji se naziva kortiko-limbičkim sustavom, a koji kontrolira regulaciju emocija te ima važnu ulogu u razvoju poremećaja raspoloženja, poput depresije, češće se prenosi s majke na kćeri nego s majke na sinove ili s očeva na djecu oba spola, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Journal of Neuroscience. To znači da su kćeri, barem djelomično, raspoloženje naslijedile od svojih majki. Piše
