O digitaliji na Mirogoju trebali bi odlučiti stručnjaci. Za jedan takav spomenik-ekran treba izdvojiti 3000 eura, a proizvod izrađuje grupa lokalnih poduzetnika u suradnji s tamošnjim elektrotehničkim fakultetom.
Donedavno se moglo reći kako čovjek više ne može zamisliti život bez moderne tehnologije, a sada je došlo doba da se bez nje ne može otići ni na vječni počinak. Pogrebno poduzeće iz Maribora predstavilo je, naime, digitalni nadgrobni spomenik koji je postao pravi hit. Provjerili smo stoga hoćemo li slične tehnološke novotarije uskoro moći vidjeti na zagrebačkim grobljima.
Tko bi ih čuvao?
– Kakve su to bedastoće? Je l’ bi to bili onakvi ekrani kakvi su danas na velikim mobitelima? Pa tko će te zvati kad umreš? – govori nam pomalo zbunjena Zagrepčanka Nada koju smo sreli jučer na Mirogoju. Došla je, kao i svakog mjeseca, počistiti “još uvijek normalan grob“, kako je rekla. Na mjestu gdje počiva njezin suprug redovito donosi svijeće i malo prebriše nadgrobni spomenik od kamena na kojemu su ispisani “samo“ njegovo ime i prezime te datum rođenja i smrti. Da je kojim slučajem riječ o digitalnom spomeniku, napajala bi ga solarna baterija, a na njemu bi se mogle gledati i slike, videozapisi, detaljan tekst o pokojniku…
Unatoč tome što ideja kod dosta građana izaziva čuđenje, čini se kako je ipak našla svoje kupce. U Mariborskom pogrebnom poduzeću, koje je već postavilo prototip na groblju Pobrežje, rekli su da su primili više od 50 narudžaba. Za jedan takav spomenik-ekran treba izdvojiti 3000 eura, a proizvod izrađuje grupa lokalnih poduzetnika u suradnji s tamošnjim elektrotehničkim fakultetom.
Kada bi Zagrepčani poželjeli nešto slično, trebalo bi se ili naručili ili izraditi ovdje, a s obzirom na to da su za izradu i prodaju nadgrobnih spomenika kod nas zadužene klesarske radionice, provjerili smo i kod njih jesu li već dobili prve upite.
– Nisu nas ljudi još pitali za digitalne spomenika, ali mislim da nisu dovoljno poznati. No, kada bi se malo više reklamirali, sigurno bi postali popularni. Ja sam još prije godinu dana došao na ideju da kupcima ponudim nešto slično, modernije – kaže klesar Vjekoslav Ćuro te zaključuje da bi takvi ekrani bili posebno praktični na grobovima poznatih osoba.
– Zamislite da, primjerice, na grobu Dražena Petrovića možete vidjeti isječke o njegovim postignućima – zaključuje 33-godišnji klesar. Njegov otac Vjekoslav, koji je radionicu prije 35 godina naslijedio od svoga oca, ipak ne gleda tako dobrohotno na ovu ideju.
– Naravno da i na grobljima postoji moda koja se prati, ali mislim da bi ekrani na grobovima bili pretjerani, mora postojati neki red – zaključio je Vjekoslav Ćuro. S njime se slaže i većina drugih klesara, a tu je i pitanje sigurnosti te čuvanja takvih grobova. Tako su nekad, primjerice, u modi bili brončane vaze, kipovi, pa čak i biste, ali danas se izbjegavaju jer se bronca na grobovima jako puno krade. Umjesto toga, “in“ su veliki, masivni spomenici od skupog kamena, a posebno je popularan podsusedski kamen od kakvog je građena Zagrebačka katedrala. Što se tiče ukrasa na grobovima, i dalje su najpopularnije golubice, anđeli i knjige.
Moderno je jeftinije
Sve to, ovisno o kompliciranosti izrade i vrsti kamena, može doseći cijenu i do 200.000 kuna, pa ispada da je moderno čak i jeftinije od tradicionalnog, no ostaje pitanje idu li moderno i groblja zajedno, barem kada je riječ o našem najvećem groblju.
– Cijeli je Mirogoj zaštićeni spomenik kulture i, kada bi netko htio digitalni spomenik, stručnjaci bi prvo trebali prosuditi je li to uopće prigodno – objasnila je Ljerka Ćosić, direktorica Gradskih groblja, te dodala da takvih upita ipak još nije bilo tako da se o tome još i nije razmišljalo.
Počela gradnja 720 metara dugog zida od Glavnog ulaza do Krematorija
Posebna regulacija prometa
Dok nadgrobni spomenici ulaze u digitalno doba, ograda na Remetskoj cesti tek će u kameno. Nakon što je groblje od ceste godinama razdvajala neugledna živica, jučer je počelo njezino uklanjanje, nakon čega slijedi i gradnja zida od Glavnog ulaza do Krematorija. Bit će dugačak 720 metara i visok više od dva metra, a osim kao vizualna, služit će i kao zvučna barijera. Zid je osmislio arhitekt Marijan Hržić, a u jednom će njegovu dijelu biti i niše za urne. Radovi su počeli jučer uklanjanjem ograde, a trajat će do srpnja. Jedan trak Remetske ceste neće biti prohodan pa će se voziti samo drugim. Iako se promet odvija uz posebnu regulaciju semaforom, već su se prvog dana stvarale gužve, pa se građanima preporučuje da ranije krenu na sprovode i ispraćaje. piše
