Država je prelomila i odlučila gdje će se skladištiti radioaktivni otpad iz Krškog
Nema više dvojbi da će se Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada graditi u bivšoj vojarni Čerkezovac na Trgovskoj gori nedaleko od Dvora gdje će se pohranjivati institucionalni radioaktivni otpad i iskorišteni izvori ionizirajućih zračenja iz Republike Hrvatske te 2400 tona nisko i srednje radioaktivnog otpada iz Nuklearne elektrane Krško.
Hrvatska točno četiri desetljeća zna da mora pronaći mjesto za pola otpada iz Krškog, rok za to joj je 2023., a krajnji rok da ga preveze iz Slovenije istječe najviše dvije godine poslije, znači 2025. godine. Te godine počinje gradnja u Čerkezovcu, a godinu poslije stižu prvi radioaktivni paketi. Još uvijek ne postoji ključni dokument na kojem će se temeljiti izbor i uvjeti gradnje – studija utjecaja na okoliš, ali kakva god ona bila, bit će prihvaćena jer više nema vremena, izbora ni plana B.
Predan zahtjev
U tijeku je izrada sigurnosnih analiza i idejnog projekta za potrebe ishođenja lokacijske dozvole te je nadležnome Ministarstvu predan zahtjev za određivanje sadržaja studije utjecaja na okoliš, dokument na 137 stranica iz kojega se dobro mogu iščitati gotovo svi detalji o radu budućeg Centra.
On, naglasimo, neće skladištiti nuklearni otpad, niti biti opasan za okolinu. No, sama činjenica što on postoji neće doprinijeti da se tamo počnu doseljavati ljudi, a to je jedini način da se ovaj kraj otrgne od sigurne smrti. Od popisa do popisa stanovništva između 2011. i 2021. općinu Dvor napustilo je čak 45 posto stanovništva, dio je umro, dio se odselio, a u brojkama je riječ o više od 2500 ljudi. Projekcije kažu da će se u sljedećih deset godina dogoditi sličan odljev i da će taj broj pasti na manje od 1500 stanovnika. Sredstva fiskalnog izravnanja iz državnog proračuna, koja ovise o broju stanovnika, ovoj će općini biti skinuta za oko 700.000 eura, upravo toliko koliko se očekuje da će im biti plaćana renta zbog radioaktivnog otpada koju će ove godine odrediti Vlada RH posebnom uredbom.
Projektom budućeg Centra rukovodi Fond za financiranje razgradnje NEK-a. Silno se trude uvjeriti lokalnu javnost da je Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada super stvar i žele im se dopasti. Putem javnog natječaja dodijelili su u veljači financijska sredstva pčelarskoj udruzi na području općine Dvor. U ožujku su dodijeljena sredstva Športsko-ribolovnoj udruzi. U pripremi je i natječaj za nabavu opreme za ribiče. U gradu su otvorili Info centar kojim građanima nastoje približiti aktivnosti na odlagalištu, a prikazan je gotovo kao turistička atrakcija. “Posjetitelji mogu putem tehnologije virtualne stvarnosti ‘otputovati‘ s domaćinima iz Fonda u jedan od europskih centara za zbrinjavanje radioaktivnog otpada i obići postrojenja(…). Moći će proći put kojim prolaze bačve s radioaktivnim otpadom od trenutka nastajanja i zaprimanja do skladištenja i provozati se na kamionu s bačvama i viličaru koji ih smješta na njihovo mjesto u skladištu. Kroz iskustvo proširene stvarnosti posjetitelje će dočekati Otpadožder, ali i jedna od najvećih znanstvenica svih vremena, Marie Curie, koja će ispričati ponešto o radioaktivnosti…”, glasi pozivnica za posjet Info centru gdje posjetitelje čeka i izložak jezgre tla s dubine od 198 metara s mjesta gdje će biti skladište. Zavirili smo u dokument, svojevrsnu podlogu studije utjecaja na okoliš koju je za Fond izradilo poduzeće Ekonerg – institut za energetiku i zaštitu okoliša.
Mjere zaštite
Na 60 hektara bivše vojarne rekonstrukcijom postojećih objekata pripremit će se središnje skladište za institucionalni radioaktivni otpad, a iznova će se graditi objekt za radioaktivni otpad iz Krškog, armirano-betonska građevina veličine 6330 četvornih metara, visoka 17 metara i s kapacitetom 2450 spremnika od armiranog betona, ulazni plato s upravnom zgradom i objektom kontrole te nova prometnica za dopremu RAO-a. “Doze zračenja za radnike i javnost, kao posljedica aktivnosti skladištenja otpada, neće prelaziti relevantne granične vrijednosti utvrđene IAEA standardom i hrvatskim propisima. Skladišta se projektiraju i rade na način da se optimizira zaštita od zračenja(…). Zaštitne mjere bit će takve da u slučaju bilo kojeg predvidivog kvara ili nesreće pri radu skladišta nema posljedica na ljude i okoliš”, navodi se u dokumentu. Tvrdi se i kako ni na koji način tijekom građenja, a i poslije tijekom skladištenja, neće biti ugrožena zajednica, flora ni fauna, obližnja Una i vodotoci. Sve to nije previše utješno za načelnika općine Dvor Nikolu Arbutinu. Kako on, tako i niti jedan drugi stanovnik zaboravljene općine nije prihvatio ovaj Centar, ali se polako mire s činjenicom da će on tamo zasigurno doći.
Stanovnici protiv
– Mi smo jedina država na svijetu koja je odredila lokaciju, a tek onda idemo dokazivati je li ona pogodna za zbrinjavanje radioaktivnog otpada. Građani i Općinsko vijeće još su 2015. rekli da smo protiv ideje zbrinjavanja radioaktivnog otpada na našem području, no to ne znači ništa, oni idu svojim putem mimo nas – kaže nam načelnik Arbutina. Spominjemo mu rentu koja bi Općini trebala donijeti stotine tisuća eura, ali nismo ga odobrovoljili.
Renta je kukavičje jaje koje je država vješto stavila pred građane općine Dvor zato što ne postoji nikakav dokument o bilo kakvoj isplati ili davanju na osnovi Centra, a mi štetu trpimo već četiri godine jer se naša općina medijski spominje samo po pitanju zbrinjavanja radioaktivnog otpada. Dvor doista nema blistavu budućnost, nemamo resursa da okrenemo te trendove, a država ih možda ima. Za opstanak je nama nužno doseljavanje. Stav je svih građana na svijetu da ne žele radioaktivni otpad u svom dvorištu. To što Fond predstavlja da je to dobro može se govoriti u sredinama koje su naučile živjeti s nuklearnom elektranom, a nama dovoze otpad koji nije nastao na našem području. To nije prirodno i nije O.K. – kaže načelnik. piše
