Plastikom najzagađenija bila je pitka voda u SAD-u, dok je u Europi bila ‘najčišća’. No i tu je razina zagađenja bila 72 posto. Znanstvenici sada traže i da se istraže rizici za zdravlje.
Znanstvenici su u brojnim zemljama diljem svijeta otkrili tragove plastike u pitkoj vodi iz slavine, što je potaknulo i poziv za hitnim istraživanjima oko mogućih štetnih posljedica za zdravlje.
Uzorke vode iz više od 12 zemalja analizirao je Orb Media koji je svoju analizu podijelio s Guardianom. Podaci otkrivaju kako je oko 83 posto uzoraka zagađeno plastičnim vlaknima.
Najveće zagađenje plastikom otkrili su u SAD-u i to čak 94 posto, a vlakna su našli na lokacijama poput zgrade Kongresa, Agencije za zaštitu okoliša i Trumpovu tornju. Sljedeći na listi su bili Libanon i Indija.
Europske zemlje, koje uključuju Francusku, Veliku Britaniju i Njemačku, imale su najnižu razinu, no ona je i dalje na 72 posto. Prosječan broj vlakana u svakom uzorku od 500 ml bio je od 4,8 u SAD-u do 1,9 u Europi. Inače, znanstvenici su analizirali 159 uzoraka iz cijelog svijeta, a svi su uzorci analizirani na Sveučilištu Minnesote.
Ono što ova analiza pokazuje je opća raširenost zagađenja mikroplastikom. Ranija su istraživanja bila fokusirana na zagađenje plastikom u oceanima, što sugerira da ljudi jedu mikroplastiku iz morske hrane. Sherri Mason sa Državnog sveučilišta New Yorka u Fredoniji kaže da imaju dovoljno podataka da budu zabrinuti.
– Ako utječe na životinje u divljini, kako možemo misliti da neće utjecati i na nas – rekla je.
Mala studija u Irskoj objavljena u lipnju također je pokazala tragove zagađenja mikroplastikom u vodi iz slavine i bunarima, a Anne Marie Mahon sa Galway-Mayo instituta za tehnologiju upozorila je kako zdravstveni rizici nisu poznati i da zbog toga treba hitno otkriti koji su. Navodi dva razloga za brigu, sitne čestice plastike i kemikalije ili patogene koje mogu nositi.
– Ako su tu vlakna, moguće je i da su tu nanočestice koje ne možemo izmjeriti – rekla je i dodala da takve čestice mogu ući u stanicu i organe što može biti zabrinjavajuće. Napominje da mikroplastika može privući i bakterije iz kanalizacije.
Ranije studije pokazale su i fragmente plastike u pivima, šećeru i medu, a u Parizu su znanstvenici otkrili i mikroplastiku u zraku. Njihov izračun je pokazao da na Pariz padne 3 do 10 tona plastike u godini.
Još se istražuje i kako mikroplastika završava u pitkoj vodi, ali zrak je jedan očiti izvor s vlaknima iz odjeće i tepiha. Sušilice rublja također su mogući izbor, ali i perilice uz studiju koja pokazuje da jedno pranje može izbaciti i 700.000 vlakana u okoliš.
U svijetu se svake godine proizvede oko 300 milijuna tona plastike, dok se samo 20 posto reciklira i spaljuje. Ostatak završi u zraku, moru i na smetlištima. piše
