Kolika će nam biti mirovina i kako je povećati! Stručnjaci iz mirovinskih fondova i osiguranja okvirno su izračunali koliko bi mogla iznositi mirovina na nekim tipskim primjerima. Svim sretnicima koji rade čini se da doprinosi za mirovinu pojedu lavovski dio plaće, dok je, s druge strane, mirovinski sustav uvijek “kratak” za isplate – trenutačno za oko 17 milijardi kuna.
Stručnjaci objašnjenje ponavljaju već toliko puta da ga znaju i ptice na grani: pojednostavljenim rječnikom rečeno, rađa nas se i radi premalo da bismo zaradili dovoljno novca za isplatu mirovina starijoj populaciji koja zbog produljenja životnog vijeka sve dulje uživa mirovinu. Mirovine su zato sve niže i jedini su način njihova povećanja u budućnosti vlastite uplate: u III. mirovinski stup, rentno osiguranje ili bilo kakav oblik dugoročne štednje koja se, u vrijeme kad prihodi od plaće presahnu, može “grickati” malo -pomalo, do kraja života. No, kako već sada možemo približno
izračunati kolika će nam biti mirovina i planirati budućnost? Uzimajući u obzir različite iznose plaća, dob odlaska u mirovinu i eventualne uplate u III. stup ili 
životno osiguranje te prinose na ulaganje u tu imovinu, stručnjaci iz mirovinskih fondova i osiguranja izračunali su prilično precizno koliko bi mogla iznositi mirovina na nekim tipskim primjerima. Za razliku od mirovinaca, Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje nije sklon davati “tipske” izračune za buduće umirovljenike koji su uplaćivali doprinose samo u I. stup jer im, osim o plaći, mirovina ovisi i o drugim parametrima: poreznim odbicima, korištenju rodiljskih dopusta, pravu na dodatak za uplate u I. stup i sličnom. No, njihova zajamčena minimalna mirovina iznosi 97 posto prosječne starosne mirovine, a ona je u ovom trenutku oko 2230 kuna, odnosno 61,10 kuna po godini staža.
Za pojedinačne primjere informativnih izračuna pozivaju građane koji žele znati koliko će im iznositi mirovina da se u Fini registriraju preko servisa e-građani i u kalkulator HZMO-a ubace svoje podatke na osnovi kojih će dobiti točan izračun mirovine na osnovi dosadašnjih primanja i staža. Ne služe li se računalom, isto to mogu učiniti i u službama, područnim uredima ili ispostavama HZMO-a.•
U četrdesetima moramo imati jasan plan štednje za budućnost
49.256 novih umirovljenika
dobila je Hrvatska prošle godine. Oni iza sebe imaju 32 godine staža, u dobi su od 61 godine i mogu očekivati 2201 kunu prosječne mirovine. Ukupan broj umirovljenika je milijun i 228 tisuća. Na 100 umirovljenika dolazi 115 zaposlenih. Prosječne mirovine najmlađih hrvatskih umirovljenika spustile su se na 38 posto prosječne plaće, a dugoročne procjene pokazuju da bi mirovine današnjih 40-godišnjaka mogle pasti na četvrtinu prosječne plaće.
2230 kn prosječna je mirovina u Hrvatskoj
Prosječan mirovinski staž primatelja mirovina je 30 godina. Hrvatska ima samo 172 tisuće (14 posto) umirovljenika koji iza sebe imaju puni radni staž od 40 i više godina. Ljudima kojima su radili više od 40 godina, a lani su otišli u mirovinu, prosječna mirovina iznosi 3335 kuna i za 50 posto je viša od prosječnih mirovina ostale skupine novih umirovljenika. Svaki mjesec za mirovinsko osiguranje izdvajamo 20 posto bruto plaće.
Najveći izbor imaju oni s više od 10 godina do mirovine
Građani kojima se dio plaće izdvaja u II. stup trebali su 2014. izabrati tzv. generacijski potportfelj, tj. odlučiti u koju vrstu potfonda prebaciti svoju štednju za mirovinu. Umjesto dotadašnje jedne kategorije, svaki od postojećih obveznih mirovinskih fondova kreirao je tri kategorije štednje ili potportfelja A, B i C, ovisno o sklonosti riziku i uz dobna ograničenja.
Fond B namijenjen je onima kojima je ostalo pet i više godina do umirovljenja i najsličniji je dotadašnjem drugom stupu. Oni koji nisu odabrali potportfelj automatski su prebačeni upravo u B, osim onih kojima je ostalo manje od pet godina do mirovine.
Za njih je predviđen najmanje rizičan fond C, u kojemu je važnija sigurnost od ostvarivanja većih zarada. Oni s više od deset godina do mirovine imaju najveći izbor: fond A koji ulaže rizičnije i potencijalno ostvaruje više prinose, a u slučaju krize pred osiguranikom je dovoljno vremena da se nadoknade gubici. Kako se približava mirovina, tako se štednja obvezno seli iz rizičnijih ulaganja prema konzervativnijima. Fond se može birati samo jednom u tri godine; kada osiguranik navrši broj godina djeljiv s tri (primjerice 21, 24, 27) i to samo u mjesecu rođenja.
Portfelj kategorije A – najveći rizik, najveći prinos
U potportfelju kategorije A najmanje je 30 posto imovine u obveznicama RH ili zemalja EU i OECD-a, a najviše 55 posto u dionicama. Iz njega se izlazi godina prije mirovine.
Portfelj kategorije B – srednji rizik, do 60 godina
Model srednjeg rizika u kojem će najmanje pola imovine biti uloženo u obveznice, a najviše 35 posto u dionice. Nakon 60. godine života iz njega se mora preseliti u kategoriju C.
Portfelj kategorije C – najmanji rizik, ali i prinosi
U najmanje rizičnom modelu niskih prinosa minimalno je 70 posto imovine u obveznicama, najviše 10 posto u fondovima. Pet godina prije umirovljenja se sele u njega.
I sto kuna mjesečno može poboljšati standard
Osim uplatama u III. stup koje potpomaže i država poticajnim sredstvima, mirovina se može „podebljati“ ugovaranjem rentnog osiguranja. Nude ga gotovo svi osiguravatelji u Hrvatskoj, a čak i maleni iznosi od 100 kuna mjesečno mogu bitno promijeniti kvalitetu života u starosti.
– Dugogodišnja financijska kriza promijenila je svijest građana o štednji i ulaganju u budućnost; postali smo svjesni izazovnog vremena u kojem danas živimo te imamo potrebu i odgovornost osigurati dodatna primanja za vrijeme kada je to najpotrebnije, odnosno za treću životnu dob – ističe Željko Jukić, direktor sektora za životna osiguranja Croatia osiguranja.
Jedan dio osiguravatelja na tržištu nudi i različite vrste doživotnih osiguranja; uz CO, imaju ga i Allianz, Triglav, Generali, Wiener osiguranje VIG... piše
