Taman kad se zahuktao niz promjena u hrvatskom društvu, trgovački centri i hoteli su počeli s izbacivanjem jednokratne plastične ambalaže, sve više građana je odvajalo otpad, a neki su živjeli bez ikakvog otpada, pojavio se koronavirus. Optimistični su bili i rezultati našeg mini kviza o ekološkim navikama Hrvata u sklopu native kampanje s Prvim plinarskim društvom (PPD).
U ovom trenutku se ekologija gotovo uopće ni ne spominje, osim u vijestima iz kineske provincije Hubei ili Italije kada se priča o rijetkim benefitima izolacije građana – manjem karbonskom otisku i smanjenom zagađenju jer je industrija u velikoj mjeri stala, a poznati kanal u Veneciji nije pretrpan brodovima kao i inače već su se u njemu ponovo pojavile ribe.
Avionski promet, jedan od najvećih zagađivača na svijetu uopće, je gotovo potpuno stao. Zemlja se oporavlja od ljudi, govore neki. No, čuju se i drugačija mišljenja, ona koja tvrde da je pandemija koronavirusa zapravo loša za ekologiju. Na tu stranu naginje i Ana-Marija Mileusnić iz Zelene akcije.
Raste prodaja plastičnih proizvoda
– Čini mi se da je ovo zatišje prije oluje. Da, zagađenje je sada manje, ali nakon što pandemija prođe, industrije će morati raditi više nego ikad kako bi se nadoknadili gubici. Borba ekoloških aktivista u ovim uvjetima je znatno teža jer se ne smijemo okupljati, ne smijemo čistiti prirodu, imamo samo računalo. Ali prilagođavamo se i nadamo se da će građani u ovoj situaciji shvatiti da sadašnje stanje stvari jednostavno ne funkcionira i da će više osluškivati prirodu. Iskoristite dobiveno vrijeme i razmislite o nekim novim vrijednostima i navikama – poručuje Ana-Marija.
Slično mišljenje ima i osnivač inicijative Plastic waste free Croatia Petar Pavić.
– Količina plastičnih proizvodi za jednokratnu upotrebu se značajno povećala kroz napore da se zaustavi širenje virusa. Osobne šalice za piće i vrećice za višekratnu upotrebu izbjegavaju se, dok je prodaja flaširane vode, maski i maramica – napravljenih od plastike – naglo porasla – ustanovio je.
Clement Fourner s platforme YouMatter naveo je nekoliko razloga zašto će ova situacija otežati daljnju „zelenu“ borbu.
Prvo i najvažnije, javnost je sada fokusirana isključivo na trenutačne probleme, a krize u budućnosti su izgubile na značenju. Zato se bez previše razmišljanja kupuju jednokratne plastične vrećice, rukavice, maske. Kao da je sve ono na čemu se godinama marljivo radilo odjednom nestalo.
Kako postupati s platnenim vrećicama?
Jednom kada kriza prođe ekonomske posljedice će biti ogromne, pretpostavlja se slično nakon velike krize 2009. godine. Vlade svih zemalja bit će fokusirane samo na održavanje ekonomskog sustava na životu. Ekologija? Nisko na listi prioriteta.
Početkom godine svi su pričali o ukidanju i naplati plastičnih vrećica. No, strah se uvukao u svaku poru stanovništva i pojavile su se informacije kako platnene i višekratne vrećice mogu zadržati virus i do tri dana. Iako to nije potvrđeno, mnogi su se ipak vratili jednokratnim vrećicama koje nakon jednog korištenja bacaju, a brojni američki gradovi su ukinuli zabranu plastičnih vrećica.
Ana-Marija savjetuje da i dalje koristite platnene vrećice, samo da s njima budete oprezniji nego prije.
– Istraživanja su pokazala da koronavirus na plastici može preživjeti i do tri dana. Zato su platnene vrećice i dalje bolji izbor, samo ih perite nakon svake kupnje, odnosno nabavite ih više da stalno možete mijenjati – govori Ana-Marija.
Više plastike nego ribe
Kada smo krajem prošle godine u sklopu native kampanje za Prvo plinarsko društvo proveli naše mini istraživanje o ekološkim navikama Hrvata s pravom smo bili optimistični oko budućnosti. Naš kviz „Jesi li zeleni superheroj ili zlikovac“ riješilo je 8300 čitatelja Jutarnjeg.
Dvije trećine ispitanika (67 posto) reklo je da za namirnice iz trgovine uvijek ima spremne platnene vrećice, a njih samo 10 posto se poslužuje vrećicama na blagajni. Trgovački lanci na području Hrvatske počeli su s potpunim ukidanjem, ili barem naplatom, plastičnih vrećica i motiviraju kupce da nose vlastite – papirnate, platnene ili čak one od guste plastike koje se mogu upotrijebiti više puta. Jer, ako nastavimo ovim tempom, do 2050. će u našim oceanima biti više plastike nego ribe.
Čak 65 posto ispitanika ustvrdilo je kako kod kuće reciklira plastiku, papir, aluminij, staklo i bio-otpad, a njih 24 posto ponekad odvaja papir i plastiku. Odvajanje otpada na njegovom mjestu nastanka prvi je i najvažniji korak o kojem ovisi učinkovitost cjelokupnog sustava recikliranja pa bi ove brojke trebale biti na daleko višim raznima.
Sada nemojte stati s odvajanjem otpada, činite to kao i prije koronavirusa, savjetuje Ana-Marija iz Zelene akcije.
– Možda sada nije najbolji trenutak za zero-waste pokret jer nećete uspjeti doći do proizvoda u rinfuzi, a specijalizirane trgovine su uglavnom zatvorene. Ali isprobajte upcycling, odnosno kreativnu ponovnu upotrebu, kako biste stvarali što manje otpada. Od limenki napravite vaze ili tegle za cvijeće, od kutija tjestenine igračke za djecu. Ideja ima bezbroj, samo trebate dati mašti na volju, a vremena sada imate – predlaže mlada aktivistica.
Da ne stanete s odvajanjem otpada savjetuje se i na službenoj stranici Vlade i Stožera civilne zaštite. Jedino oko čega morate biti oprezni kada je u pitanju odlaganje otpada su krpe za čišćenje ili papirnate maramice koje je koristio netko sa sumnjom na Covid-19. Takve otpatke trebate staviti u vrećicu, pa još jednu vrećicu, čvrsto zavezati i držati odvojeno od drugog otpada 72 sata prije nego što ih odložite u zajednički vanjski kontejner.
Kako je naše istraživanje pokazalo, Hrvati su svjesni su da su obavezni sastojci svakog zdravog obroka voće i povrće i nabavljaju ih na tržnici, u dućanu lokalnih OPG-ova ili u vlastitom vrtu. Iako su tržnice sada zatvorene velik dio lokalnih proizvođača se prilagodio i pokrenuo dostavu. S obzirom na to da su u trgovinama police s voćem i povrćem najčešće prazne, a i broj ljudi koji su proizvode dirali bez rukavica je vjerojatno puno veći, preporuka je pronaći OPG kojem vjerujete i kupovati svježe namirnice od njih.
Prati u perilici posuđa
Donosimo još nekoliko zanimljivih nalaza našeg istraživanja. Kada pakiraju obrok za posao, dvije trećine Hrvata iskoristit će plastične posude iako bi staklene bile bolje za okoliš, a vodu će popiti iz višekratne plastične ili staklene boce (42 posto). Petar Pavić iz Plastic waste free inicijative napominje kako usprkos koroni i dalje možete koristiti svoju bočicu za višekratnu upotrebu.
– Koronavirus se uglavnom širi kašljem i kihanjem, a ne bocom ili šalicom vode za višekratnu upotrebu. Naravno, nemojte zaboraviti oprati bocu ili šalicu sapunom i vodom, po mogućnosti u perilici posuđa jer je tamo temperatura viša, a pranje duže – savjetuje Petar.
Odjeću većina njih (83 posto) suši na štriku za rublje ili na sušilu što je i najpreporučljivije. Bitno je napomenuti da je sada važnije prati odjeću na visokim temperaturama, a ako ste izašli do trgovine ili u šetnji najbolje je oprati je odmah, a ne čekati da se nakupi. Također, nakon diranja prljave odjeće obavezno operite ruke, i to najmanje 20 sekundi vrućom vodom i sapunom.
No, Hrvati još uvijek nisu potpuno sigurni koja je idealna temperatura spavaće sobe. Za zdrav i kvalitetan san stručnjaci preporučuju temperaturu ispod 18 stupnjeva Celzijevih, a 43 posto ispitanika mislilo je kako je točan odgovor „od 18 do 20 stupnjeva“. S obzirom na pandemiju, svakako češće provjetravajte sve prostorije u stanu. Piše
