Ako srce pumpa ubrzano, ne može pumpati efektivno. Količina krvi i kisika koja dolazi u vitalne organe se kod tahikardije smanji, pa može doći do lupanja srca, pritiska u grudnom košu i nesvijesti.
U sklopu teme srčane aritmije nastavljamo govoriti o tahikardiji, odnosno ubrzanom radu srca. Srce odraslog čovjeka kuca između 60 do 100 puta u minuti, iako ima osoba, uglavnom treninarnih sportaša, kod kojih je broj otkucaja manji od 60 u minuti. Neke vrste tahikarija su potpuno bezopasne dok neke mogu biti smrtonosne tako da za neke forme nije potrebna nikakva terapija dok se neke mogu riješiti uzimanjem medikamenata ili čak operacijom srca.
Od izuzetne je važnosti točna i precizna dijagnoza kako bi se mogla započeti odgovarajuća terapija.
Pretrage potrebne za dijagnozu
EKG (elektokardiogram): elektrode se postavljaju na srce i udove te se bilježe električni impulsi srca i prenose na traku koju liječnik očitava. Ako u tom trenutku tahikardija nije prisutna EKG može biti potpuno uredan 24 satni Holter EKG-a: elektrode se postave na srce i pacijent ga nosi 24 sata uz bilježenje rada srca te broja otkucaja
Ergometrija ili test opterećenja: neke vrste tahikardije se pogoršaju u naporu tako da je ovo dobar način da se utvrdi vrsta tahikardije, javlja li se u naporu , mirovanju, bilježi se istovremeno i krvni tlak i broj otkucaja srca. Istovremeno može i otkriti radi li se o koronarnoj bolesti (aterosklerozi)
Ultrazvuk srca: registrira zaliske, anatomiiju srca te procjenjuje rad srca kao pumpe
Laboratorijske pretrage: kompletna krvna slika (anemija na primjer može uzrokovati tahikardiju), elektroliti (K,Na, Kalcij, Magnezij), hormoni štitnjače (TSH), te rutinske biokemijske pretrage krvi (jetrene , bubrežne probe, kolesterol, masnoće)
Elektrofiziološko testiranje: u nekim slučajevima je potrebna ova invazivna obrada kako bi se utvrdio uzrok i ishodište tahikardije
Naravno: ne zaboravimo zanačaj dobrog KLINIČKOG pregleda i detaljne anamneze
Terapija
Ako su nam pozanti «okidači» , trigeri tahikardije jednostavno izbjegavanje je ponekad dostatno (kofein, alkohol, medikamenti).
U slučaju da su tegobe posljedica neke druge bolesti (hipertireoza, plućna embolija, temperatura, infekt) liječi se osnovna bolest.
Kod osoba kod kojih se tahikardija javlja bez poznatog razloga a isljuče se bolesti srca mogu se koristiti lijekovi:
– Beta blokeri ( bisoprolol, atenolol, metoprolol)
– Antiaritmici (amiodaron, propafenon itd)
– Blokatori kalcija (verapamil, diltiazem)
U slučaju da lijekovi ne drže simptome pod kontrolom može se učiniti ablacija mjesta iz kojeg impulsi nastaju. To se radi u sedaciji, kateterom koji ‘uništi’ srčanog mišića koji šalje impulse. Ovo je i definitivna terapija aritmije.
