Pitanje: Sklopio sam s tetkom ugovor o doživotnom uzdržavanju temeljem kojeg mi poslije tetkine smrti pripada njezina kuća s okućnicom i svim predmetima u kući, uključujući i poljsku mehanizaciju. Nakon sklapanja ugovora saznao sam da tetka ima pozamašnu ušteđevinu koju je oročila u banci. Zanima me da li mi temeljem ugovora, makar to nije u njemu navedeno, pripada pravo na tu ušteđevinu s obzirom na to da je sva njezina imovina navedena u ugovoru, te mi ima pripasti nakon njezine smrti. S tetkom se odlično slažem i vrlo je zadovoljna načinom kako ispunjavam svoje obveze uzdržavanja navedene u ugovoru. Zanima me da li njezina ušteđevina koja nije navedena u ugovoru, automatski pripada meni, jer temeljem ugovora dobivam svu njezinu imovinu. (M.R., Sisak)
Odgovor: Poslije tetkine smrti pripasti će Vam samo imovina koja je navedena u ugovoru. Stoga bi trebalo razgovarati s tetkom te joj predložiti sklapanje dodatka ugovoru o doživotnom uzdržavanju kojim će se ušteđevina Vaše tetke uvrstiti u ugovor.
S obzirom na to u tada na dobre odnose s tetkom i njezino zadovoljstvo ispunjavanjem obveze iz ugovora, mislim da to neće biti problem. Na kraju Vas upozoravam da se dodatak ugovoru mora sklopiti u pisanoj formi te da se mora solemnizirati kod javnog bilježnika, isto kao i ugovor o doživotnom uzdržavanju.
Hoću prodati svoju polovicu kuće
Pitanje: Suvlasnica sam zajedno s bratom obiteljske kuće, koju smo naslijedili od svojih roditelja, tako da svakom pripada jedna polovica. Nisam udata i nemam djece, a brat i snaha svojataju moju polovicu, te me tjeraju u dom. Ja to ne želim, ali mi je teško izdržati njihov pritisak, tako da sam odlučila prodati svoj dio kuće, te kupiti manji stan i živjeti u njemu bez da me netko svaki dan maltretira. Brat tvrdi da ja kao suvlasnica ne mogu prodati svoj dio bez njegove suglasnosti. Da li je to točno? Što da učinim da se spasim od maltretiranja jer se bojim da to neću moći izdržati? (A. K., Zagreb)
Odgovor: Kao suvlasnica imate pravo prodati svoj dio kuće i za to Vam nije potrebna suglasnost drugog suvlasnika, ali predhodno morate izvršiti razvrgnuće suvlasničke zajednice. Ako niste to učinili, preporučamo Vam da to što prije učinite. Razgraničenje možete provesti sporazumno s bratom, a ako to nije moguće onda razgraničenje treba provesti sudskim putem. Razgraničenjem ćete i lakše prodati svoj suvlasnički dio.
Naknada štete dio bračne stečevine?
Pitanje: Prije četiri godine pretrpjela sam nesreću na način da me je na nogostupu srušio i teško ozlijedio automobil kojim je upravljao vozač pod utjecajem alkohola. Nakon dugotrajnog liječenja sam se oporavila, te sam putem odvjetnika podnijela tužbu za naknadu štete. Tužba je od strane suda proglašena osnovanom, a nakon žalbe tuženog, drugostupanjski sud je potvrdio prvostupanjsku presudu. Zbog težine povrede dosuđena mi je pozamašna odšteta za pretrpljene bolove i izgubljene novčane naknade, jer za vrijeme liječenja nisam radila, a sada sam otišla u mirovinu.
U međuvremenu, bračni odnosi su se totalno poremetili, tako da je suprug podnio tužbu za razvod braka. Ono što me smeta je činjenica da suprug svojata pravo na polovicu naknade štete koju sam dobila putem suda zbog pretrpljenih ozljeda. Očito je suprug zaboravio besane noći pune bola i plača, a ja još uvijek osjećam posljedice nesreće. Moj suprug to zaboravlja, te tvrdi da je naknada koju sam dobila bračna stečevina koju prema zakonu treba dijeliti svakome po pola. Da li je on u pravu, jer smatram nepravdom da on iz moje muke i bolova vuče korist, pogotovo sada kada smo pred razvodom. Molim Vas za mišljenje. (R.J., Rijeka)
Odgovor: Prema Obiteljskom zakonu bračna stečevina je imovina koju su supružnici stekli radom tijekom braka. Obzirom da naknada za pretrpljeni udes nije posljedica rada, već je vezana na nesreću koju ste doživjeli, ne radi se o bračnoj stečevini, nego o Vašoj posebnoj imovini što potvrđuje presuda Vrhovnog suda RH br. Rev. 929/072 od 02.04. 2008. godine.
Predbračni ugovor – valjan ili ne?
Pitanje: Prije sklapanja braka moj je muž inzisti- rao na sklapanju predbračnog ugovora kojim bi utvrdili da njegova zarada ne predstavlja bračnu stečevinu koju bi dijelili na način da svakom pripadne jedna polovica. Ovo je obrazložio razlogom što je on poduzetnik, čija je zarada desetak puta veća od moje, inače solidne plaće. Pristala sam i potpisala takav predbračni ugovor, vjerujući da će se u slučaju razvoda braka primjenjivati odredba Obiteljskog zakona po kojoj se zarade bračnih drugova ima smatrati bračnom stečevinom. Jesam li u pravu? (Z.Đ., Osijek)
Odgovor: Naše pravo ne pozna naziv predbračni ugovor, pa bez obzira da li je ugovor sklopljen prije ili tijekom braka, ugovor se smatra bračnim ugovorom! Bračnim ugovorom, bez obzira na odredbu Obiteljskog zakona o bračnoj stečevini, može se ugovoriti da se zarade bračnih drugova ne dijele na jednake dijelove, već da u cijelosti pripadne bračnom drugu koji ju je ostvario. Šteta što to niste znala kad ste nesmotreno potpisala.
„Bolje mršava nagodba, nego debela parnica”
Pitanje: Kupio sam trosobni stan po povoljnoj cijeni, te sam se obvezao da ću kupoprodajnu cijenu isplatiti u tri jednake rate do kraja godine u kojoj smo sklopili ugovor. Prodavatelj se obvezao da će mi isplatom druge rate predati tabularnu ispravu temeljem koje ću se uknjižiti kao vlasnik stana.
Međutim, od danja sklapanja ugovora okolnosti su se bitno promijenile. Nisam imao novaca za isplatu druge rate, tako da mi je prodavatelj odbio izdati tabularnu ispravu. Sagledavajući sve okolnosti prodavatelj mi je predložio da sporazumno raskinemo ugovor o kupoprodaji, jer je vidio da neću imati dovoljno novaca za isplatu. Međutim, postavio mi je uvjet da ima pravo zadržati polovicu uplaćene prve rate, jer da je on pretrpio štetu odbijajući druge kupce. Da li da prihvatim njegov prijedlog ili da uđem u parnicu tražeći povrat čitave prve rate? (K.R., Split)
Odgovor: Prodavatelj je u puno boljoj situaciji od Vas, jer Vi niste ispoštovali svoju obvezu isplate druge i treće rate. U eventualnoj parnici koju biste pokrenuli za povrat cjelokupne prve rate, prodavatelj bi vjerojatno podnio protutužbu za naknadu štete koju je pretrpio Vašim nepoštivanjem ugovora. Stoga Vam preporučamo da se pokušate dogovoriti s prodavateljem o tome koliko može zadržati od prve rate s osnova naknade štete, jer krajnji ishod spora je neizvjestan, a Vaša pozicija je slabija od prodavateljeve. Stoga bi možda bilo dobro da se držite one stare parničarske izreke „da je bolje mršava nagodba, nego debela parnica”.