PRVI PUT U HRVATSKOJ: VJEŽBAJ S DOKTOROM Fizijatar reumatolog otkriva kako krenuti vježbati nakon izolacije

Ako postoji univerzalan lijek za sve bolesti, onda je to vježbanje. Gotovo da nema bolesti i stanja, bez obzira na to govorimo li o fizičkim ili psihičkim problemima, kod kojeg tjelovježba ne donosi poboljšanje ili štiti od njihova razvoja, bilo da je riječ o srčanim i krvožilnim bolestima, dijabetesu, onkološkim pacijentima, duševnim ili nekim drugim bolestima.

Štoviše, kod većine bolesti vježbanje je i sastavni dio liječničkih preporuka iako ga, nažalost, mnogi ne doživljavaju dovoljno ozbiljno. A trebali bi. Jer, ako postoji nešto za što je dokazano da produljuje život, onda je to fizička aktivnost. Ljudi koji se ne kreću jednostavno propadaju, mišići im atrofiraju, kilogrami se gomilaju i javljaju se brojne bolesti. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje najmanje 150 minuta tjedno aerobnih vježbi za većinu odraslih osoba, a to je približno 20 do 30 minuta vježbanja svaki dan. To ne znači da morate ići u teretanu ili na fitness, ali morate barem hodati. Jeste li jučer ili danas bili aktivni? Ako niste, ne čekajte više ni trenutka jer su dva mjeseca izolacije i nekretanja sigurno ostavili traga na vašem zdravlju.

Iskoristite ozdravljujuću snagu vježbanja. Moguću infekciju bilo kojim mikroorganizmom, pa tako i koronavirusom, najbolje je dočekati spremno jer se spreman organizam lakše bori protiv infekcija i brže oporavlja. Uz to, fizička aktivnost smanjuje napetost, anksioznost i depresiju koje mogu nastati uslijed neaktivnosti i izoliranosti, a budete li tjelesno aktivni, pripremit ćete se i za mentalne i za fizičke izazove koji su pred vama. Djelujte odmah i sada. Mislite na sadašnji trenutak i kako ga poboljšati, ne odgađajte i ne ostavljajte početak vježbanja ni za sutra ni za daleku budućnost, nego počnite danas. I za kraj, ne filozofirajte previše oko opreme. Vježbajte s onim što vam je pri ruci u stanu, na poslu ili u drugom okruženju gdje se nalazite. Nisu vam potrebne skupe sprave i rekviziti da biste bili fizički aktivni, dovoljno je da budete malo maštoviti i imate dobre volje.

12 RAZLOGA ZAŠTO JE VAŽNA FIZIČKA AKTIVNOST

Fizička aktivnost mijenja sve tjelesne organe i organske sustave.

• Vježbanje regulira krvni tlak
• Regulira aktivnosti autonomnog živčanog sustava
• Snižava razinu ukupnog i lošeg kolesterola (LDL) te triglicerida
• Povećava razinu dobrog kolesterola (HDL), koji ima zaštitnu ulogu za srce i organizam
• Dokazano može spriječiti razvoj metaboličkog sindroma i pomoći u njegovu liječenju. Metabolički sindrom je skupina stanja, među kojima su povišen krvni tlak, povišena razina šećera u krvi, povišena razina štetnog kolesterola i prekomjerna tjelesna masnoća, a opasan je jer povećava rizik od bolesti srca, moždanog udara i dijabetesa. Redovita tjelesna aktivnost pozitivno utječe na sve komponente ovog sindroma: snižava tlak, razinu šećera i kolesterola u krvi te pomaže pri gubitku težine i masnih naslaga.
• Smanjuje razinu šećera u krvi i inzulinsku rezistenciju: tjelesna aktivnost dio je liječenja dijabetesa jer se njezinim provođenjem održava odgovarajuća razina glikemije. Vježbanje ima sličan učinak na regulaciju šećera u krvi kao uzimanje inzulina, stoga ne čudi da može smanjiti potrebu za lijekovima i odgoditi razvoj dijabetičkih komplikacija kod osoba oboljelih od dijabetesa, a može spriječiti i razvoj dijabetesa tipa 2 kod odraslih osoba.
• Održava vitalnost krvnih žila
• Remodelira srce i krvne žile
• Poboljšava kardiopulmonalni sustav
• Čini nas sretnijim: smanjuje razinu hormona stresa, opušta te pospješuje lučenje takozvanih hormona adekvatnog odgovora na stres
• Regulira tjelesnu masu i sastav tijela: poznato je da se tjelovježbom može postići i održavati optimalna tjelesna masa, kao i da se njome može poboljšati omjer mišićne i masne mase, što se pozitivno odražava i na izgled i na zdravlje
• Može spriječiti i umanjiti upalne procese u tijelu

PRVI PUT U HRVATSKOJ: VJEŽBAJ S DOKTOROM

KAKO SRČANI BOLESNICI MOGU POVEĆAVATI FIZIČKU SPREMNOST

Sastavni dio liječenja kardiovaskularnih bolesti je kontrolirano vježbanje. Istraživanja vodećih svjetskih klinika i sveučilišta, koja su provedena na uzorku od nekoliko stotina tisuća pacijenata, pokazuju povoljan učinak vježbanja za niz kardiovaskularnih bolesti. Povoljan učinak je dokazan i kod onih koji su doživjeli srčani udar.

KAKO POVEĆAVATI FIZIČKU SPREMNOST I IZBJEĆI GRČEVE

Manje tegobe koje imamo tijekom bavljenja sportom najčešće su prisutne dok se organizam ne prilagodi redovitoj tjelovježbi, a da bi ta prilagodba bila što brža i lakša, važno je voditi računa i o odgovarajućoj prehrani, uzimanju dodataka prehrani, dovoljnoj količini odmora i sna te o mentalnoj dimenziji koja podrazumijeva dobru motivaciju.

Grčevi koje možete osjetiti tijekom i nakon fizičke aktivnosti mogu se, među ostalim, ublažiti odgovarajućom hidracijom te vitaminsko-mineralnom nadopunom. Naime, većina ljudi koji se bave sportom profesionalno ili rekreativno ponekad su doživjeli bolove i grčeve u mišićima, a uzrok tome je poremećena homeostaza, među ostalim, i razina minerala magnezija.

Fizička aktivnost ima direktni utjecaj na naš imunološki sustav jer aktivira naše imunokompetentne stanice i njihove proizvode.

KAKO TRUDNICE MOGU POVEĆAVATI FIZIČKU SPREMNOST

Ravnoteža koja se postiže tijekom trudnoće i dojenja zahtijeva prilagodbu aktivnosti, prehrane i odmora. Nova hormonska ravnoteža svih žlijezda s unutrašnjim izlučivanjem i njihove centralne kontrole u hipotalamusu i hipofizi ima utjecaja na jajnike, štitnjaču i nadbubrežnu žlijezdu, a ima i vidljive promjene u mineralnom te djelomično i vitaminskom sadržaju, koji ne smije biti ni manjkav ni pretjeran. U tom će razdoblju dobar izbor biti neka umjerena aktivnost, poput hodanja, kontroliranog vježbanja, vježbi za zdjelično dno, vježbi istezanja i vježbi disanja. Te će vas aktivnosti pripremiti da lakše funkcionirate tijekom trudnoće, a mogu i sam porod učiniti lakšim. U donjim ekstremitetima kod trudnica se često nakuplja više limfe, što se očituje kao edemi, a oni su kod mirovanja još izraženiji. Da bi se to ublažilo ili spriječilo, korisno je provoditi umjerenu tjelesnu aktivnost, blagu masažu stopala i potkoljenica, odmarati noge na povišenom te voditi računa o odgovarajućem unosu vitamina i minerala.

To je osobito važno zbog grčeva u nogama, problema koji se vrlo često javlja u drugom i trećem tromjesečju trudnoće. Postoje preporuke svjetski relevantnih društava da je za ublažavanje grčeva u nogama u trudnoći potreban adekvatan mineralno-vitaminski unos, gdje se izdvaja magnezij. Piše