Obitelj Crnjac, koja vodi Okrugljak i Dubravkin put, nakon 15 godina nastavlja ideju obnove kavane kakva je bila 1906. kada je otvorena.
U izlogu nekad popularnog okupljališta na uglu Gundulićeve i Ilice, koji je donedavno bio prekriven oglasima, osvanula je umjetnička instalacija dizajnera cvijeća Saše Šekoranje. Najava je to početka obnove kavane Corso, u kojoj su počeli pripremni radovi vezani za restauraciju. Kultni prostor, u koji su zalazili A. G. Matoš, Gjuro Szabo, Tošo Dabac, Miroslav Krleža, Ranko Marinković, a još kasnih šezdesetih tamo je kroasan, svoj omiljeni zajutrak, doručkovao i Zvonimir Milčec, uredit će obitelj Crnjac.
Povrat zaustavio radove
Poznati kao obitelj koja vodi Okrugljak i Dubravkin put, Crnjci su prostor zakupili od Grada Zagreba, kojem je on dan na upravljanje. Bilo je to krajem 1990-ih. Radovi su odmah počeli da bi se kavani vratio stari sjaj iz 1906. godine, kada je otvorena. Nositelj projekta bila je tvrtka Splendid, također u vlasništvu obitelji Crnjac. Novac je uložen, uređen je i strop kavane sa štukaturama po uzoru na one iz 1906., a onda su Gradskom uredu za imovinskopravne poslove podnesena tri zahtjeva za povrat imovine oduzete za vrijeme komunističke vladavine. Radovi su tada obustavljeni, a trebalo je proći gotovo 15 godina da bi se planovi obitelji Crnjac ostvarili.
– Umjetnička instalacija Saše Šekoranje tek je prva u nizu. Svaki izlog imat će svoju umjetničku priču, koja će se otkrivati svakog petka, a istodobno će se unutar prostora odvijati radovi – kaže Daniela Gajski, vlasnica restorana Dubravkin put i kći Bože Crnjca, vlasnika Okrugljaka. Umjetničke intervencije svakog petka već su najavili velikim datumima na svakom izlogu, ne otkrivajući što datumi znače, a time su potaknuli priče Zagrepčana, koji su vrlo brzo na društvenoj mreži Facebook zaključili da je riječ o promociji jedne modne marke. No to je prvi glas Danieli Gajski, koja otkriva da je projekt revitalizacije kavane u izradi te da će biti gotov krajem godine.
– Na njemu radi nekoliko projektanata, o detaljima još ne bih – kaže Daniela Gajski. Problemi s vlasništvom riješeni su tek prije pet mjeseci, kad je vraćanje u prvobitnu namjenu najavio gradonačelnik Milan Bandić.
– Grad Zagreb i Ministarstvo državne imovine usuglasili su se oko zamjene nekretnina tako da se objekt kavane Corso, koji je u vlasništvu Republike Hrvatske, prepiše Gradu, a dva objekta u vlasništvu Grada koje koriste državne institucije: Visoki prekršajni sud u Šenoinoj 30 te Ministarstvo financija koje koristi zgradu u Frankopanskoj 1, prepišu Republici Hrvatskoj – objasnio je tada Bandić.
Tema prvog videozapisa
Kavana Corso nije bila samo mjesto ispijanja kave i susreta. Tamo su se donosile važne političke odluke, pisali romani, o pričama iz kavane pisale su se knjige, a prvi videozapis vezan uz grad iz 1915. tematizirao je upravo život unutar i ispred kavane. piše
