Ma sigurno je upala oka, možda konjunktivitis. Dobit ću neke kapi i za par dana sam kao nova.” Razmišljala je tako 27-godišnja Zagrepčanka kada je primijetila bol u lijevoj očnoj jabučici, a nakon nekoliko dana i blagi gubitak vida.
Međutim, vid je iz dana u dan sve više slabio, a prva reakcija oftalmologa bila je – sve izgleda normalno. Oko je potpuno zdravo.
Informacije iz mozga
– Pa zašto onda ne vidim – kroz već zamućen pogled potekle su joj suze. Sto pitanja vrtjelo joj se po glavi. Mjesec dana kasnije, nakon dvije hospitalizacije, terapije kortikosteroidima i snimanja glave magnetskom rezonancom, stigao je šokantan i neželjen odgovor. Riječ je o predstadiju multiple skleroze.Ostatak života bit će podređen držanju te bolesti pod kontrolom, nadanju da se neće pogoršati i pitati se kada će opet očni ili bilo koji drugi živac otkazati poslušnost. Ova je mlada Zagrepčanka zapravo imala sreće u nesreći, koliko god to bilo nezgodno reći. Očni neuritis najtipičniji je simptom početka multiple skleroze i ona je svoju dijagnozu saznala u kratkom vremenu. Većina oboljelih nije te sreće – na dijagnozu često čekaju i po nekoliko godina.
Što je zapravo multipla skleroza? Riječ je o autoimunoj kroničnoj upalnoj bolesti kojoj se ne zna točni uzrok, simptomi i njihova učestalost se razlikuju od osobe do osobe, a ne postoji ni provjeren i siguran lijek. Bolest napada središnji živčani sustav koji prenosi informacije između mozga i drugih organa. Zato oboljelima slabi vid, trnu i slabe ruke i noge… Živčani produžeci su obloženi mijelinskom ovojnicom, a upravo ona kod oboljelih od multiple skleroze nepovratno propada. Osim gubitka vida (bulbarnog neuritisa), simptomi su gubitak snage u rukama i nogama, utrnulost i problemi s osjetom, nestabilnost u hodu…
Postavljanje dijagnoze
Od osobe do osobe simptomi su drugačiji, zbog čega oboljeli dugo čekaju konačnu potvrdu dijagnoze, a liječenje, nažalost, još dulje.Najsigurnija pretraga je magnetska rezonanca glave i vratne kralježnice. Pokaže li snimka lezije na mozgu, koje nastaju zbog oštećenja mijelinske ovojnice, pristupa se daljnjoj neurološkoj obradi. Lumbalnom punkcijom kralježnice uzima se uzorak likvora čiji se sastav laboratorijski analizira i nakon toga postavlja konačna dijagnoza.
Nužno rano otkrivanje
Pretpostavlja se da ima više razloga za sklonost oboljenju od MS-a, kao što je, primjerice, obiteljsko nasljeđe, potom utjecaj okoliša, stres, te hiperreakcija na virusnu upalu. Zanimljivo je da se bolest češće javlja što je područje dalje od ekvatora. To je bolest mladih ljudi i baš zbog toga je i vrlo teška jer posljedica čestih napada može biti invalidnost. No, bolest se ne pojavljuje kod svih bolesnika u istom obliku – kod nekih je gotovo benigna, s malim naznakama problema. Kod drugih (90 posto) proble-mi traju dok traje relaps bolesti i potom se oporave, dok će kod jednog dijela pacijenata osta-viti trajne posljedice. Naravno, uspjeh liječenja ovisi u velikoj mjeri o ranom otkrivanju bolesti i što ranijem liječenju.
Hrana i vitamini smanjuju upalu
Čim se pojave prvi simptomi bolesti, pa čak i ako ona još nije definitivno dijagnosticirana, oboljeli mora drastično promijeniti stil života. Riječ je zapravo o klasičnom zdravom životu. Odricanje od cigareta i alkohola, puno kretanja i vježbi za jačanje mišića, promjena prehrane i uzimanje velikih količina vitamina mogu usporiti razvoj bolesti. Najveće nade većina oboljelih polaže upravo u promjenu prehrane. Dokazano je da prehrana s minimalnim udjelom zasićenih masnih kiselina, odnosno životinjskih masnoća, s puno sirovog voća i povrća smanjuje upalu. Mnogo oboljelih samo promjenom prehrane uspijeva držati bolest pod kontrolom i potpuno izbjeći relapse. Jedan od najpoznatijih načina prehrane je takozvana Swankova dijeta koje se pridržava veliki broj oboljelih. Uz to, neurolozi preporučaju uzimanje velikih količina vitamina B, vitamina C, kalcija i Omega 3 kiselina.
Simptomi bolesti
U postavljanju dijagnoze multiple skleroze važni su samo oni klinički simptomi koji traju 24 do 48 sati ili dulje.
Optički neuritis
Karakteriziran je razvojem oslabljenog vida obično na jednom, a rjeđe na oba oka. Bolesnici to opisuju kao pojavu zavjese ili magle pred okom. Pri tome se javlja bol pri pokretanju očne jabučice i često kriva percepcija boje, pa se npr. crvena boja vidi kao ružičasta, tamnozelena postaje maslinasta i sl.
Motorička slabost
Drugi čest simptom MS-a je pojava motoričke slabosti na jednom, na oba, na tri ili rjeđe na sva četiri ekstremiteta. Bolesnici to opisuju gubitkom snage u udovima, a uzrok je oštećenje putova za voljnu motoriku u mozgu ili u kralježničkoj moždini.
Oštećenje osjeta
Vrlo čest simptom je i oštećenje osjeta. Bolesnici to opisuju najčešće osjećajem da je ruka utrnuta, kao da su “zaležali” ruku, ali ta utrnulost traje nekoliko dana. Vrlo često se javlja utrnuće u donjim udovima, koje se postupno širi prema trupu i obično je uzrokovano upalom ovojnice u kralježničkoj moždini. Ponekad bolesnici primjećuju promjenu osjeta na jedn
om ekstremitetu ili polovici tijela prilikom tuširanja.
Centralni neurološki ispadi
Poremećaj ravnoteže koji se očituje nestabilnošću u hodu i stajanju; nastaje zbog oštećenja malog mozga i njegovih veza s drugim dijelovima živčanog sustava. Nerijetko se javljaju dvoslike, vrtoglavice, gubitak sluha, a i oštećenja ostalih moždanih živaca (facijalnog, statoaku-stičnog) u području mozga koje se naziva moždano deblo.
Urgentna inkontinencija
Ponekad se javlja urgentna inkontinencija, nemogućnost duljeg odgađanja mokrenja ili stolice, ili nemogućnost započinjanja mokrenja.
Rasprostranjenost multiple skleroze
Prema svjetskim statističkim podacima, broj oboljelih od multiple skleroze kreće se od 2 do 100 bolesnika na 100.000 stanovnika. Primjerice, u SAD-u je oboljelih 140 na 100.000 stanovnika, a u Hrvatskoj od 40 do 80. Zasad nema točnih podataka pa se procjenjuje da je u Hrvatskoj oko 4000 oboljelih od multiple skleroze. Najčešće obolijevaju mladi u dobi od 18 do 50 godina, a među njima je dvostruko više žena. U Hrvatskoj je bolest češća u Gorskom kotaru i središnjoj Istri.
Liječenje
Kod multiple skleroze liječi se relaps, zatim se lijekovima pokušava usporiti progresija bolesti, a ostalo je simptoma-tska terapija. U upalnoj fazi, kada se simptom pojavi, najče-šći lijek su kortikosteroidi, koji se daju infuzijom ili u obliku tableta. Za usporavanje progresije bolesti koriste se beta interferon (Betaferon), koji sprečava imunološku reakciju organizma koja uništava mijelin, te Copaxon i Mitoxantron (blagi citostatik). U Hrvatskoj, nažalost, da bi došao na red za lijek, bolesnik mora imati najmanje tri relapsa (napadaja bolesti) i ona mu mora biti dijagnosticirana najmanje godinu dana, stoga većina bolesnika lijek počne uzimati kada je već prekasno. piše
