Možda ste i vi među njima: Na ovu se bolest prerijetko posumnja i ostaje bez dijagnoze, a ako se ne liječi može biti kobna
Puno ljudi godinama ima razne tegobe i ne zna čemu ih pripisati. Testiranja su rijetka. A lijek postoji…
Procjenjuje se da u Europi jedna ili dvije osobe od stotinu boluje od celijakije, autoimune bolesti uzrokovane reakcijom na gluten – protein koji je sastavni dio pšenice, ječma i raži. Stoga se pretpostavlja da više od sedam milijuna ljudi diljem Europe boluje od celijakije, a samo do 25 posto (postotak je drugačiji u svakoj zemlji) oboljelih ima postavljenu medicinsku dijagnozu.
U povodu Međunarodnog dana celijakije koji se obilježava 16. svibnja Hrvatsko društvo za celijakiju i Zajednica europskih društava za celijakiju (The Association of European Coeliac Societies, AOECS) kojoj pripada, ističu da celijakija često ostane nedijagnosticirana, a pacijentu se postavi kriva dijagnoza. Prerijetko se posumnja na nju i prerijetko se rade pretrage na ovu bolest.
Širok raspon simptoma
Celijakija ima širok raspon simptoma; od blagih do vrlo teških. Neke osobe godinama imaju tegobe s celijakijom, a da to ne pripisuju ovoj bolesti, pogotovo ako su prisutni tek poneki od brojnih simptoma. Nažalost, tek u akutnoj fazi bolesti nerijetki oboljeli imaju više tegoba: migrenu, nadutost, mučninu, plinove, proljev i/ili zatvor, umor, afte u ustima, plikove na koži, iznenadni ili neočekivani gubitak težine, pretilost, anemiju, slabiju plodnost, impotenciju…
Jedini je lijek doživotna stroga prehrana bez glutena koja, ako se na vrijeme primijeni, može potpuno vratiti zdravlje. Ako se ne liječi, celijakija može dovesti do brojnih ozbiljnih komplikacija, uključujući bolesti mnogih organa, anemiju, osteoporozu, neurološka stanja poput glutenske ataksije i neuropatije. U neliječenih oboljelih postoji i povećan rizik od tumora i raka.
Od celijakije obolijevaju podjednako i muškarci i žene; od dojenačke dobi, pa sve do zrelije. Ono što je zajedničko svima s celijakijom, isti je tretman uz sigurnu i striktnu bezglutensku prehranu koju je nemoguće dugoročno provoditi ako osoba nema postavljenu dijagnozu. To traži promjenu načina prehrane i stil života koji zahtijeva veliku pažnju u svakom trenutku svakodnevno kojeg se oboljeli od celijakije moraju strogo pridržavati.
Izazovi pred oboljelima
Bez obzira u kojoj državi oboljeli žive, izazovi života s celijakijom ostaju isti:
- Kako što prije postaviti točnu dijagnozu?
- Kako se kao kronično bolesna osoba s celijakijom nositi sa strogom bezglutenskom prehranom?
- Kako pravilno izabrati i nabaviti bezglutenske namirnice ili jesti izvan kuće?
- Kako omogućiti djeci i starijim osobama bezglutenske proizvode i nutritivno vrijednu hranu u obrazovnim ustanovama i ustanovama za starije?
- Kako omogućiti bolju psihološku i financijsku podršku oboljelima od celijakije i njihovim obiteljima?
- Kako podići svijest o celijakiji i što znači živjeti s celijakijom?
Globalna zajednica celijakije važnija je nego ikada, zato iz uprave AOECS-a pozivaju sve koji boluju od celijakije da se pridruže nacionalnim društvima za celijakiju i podrže njihovu aktivnost, jer oni su glas koji mogu čuti vladajući, proizvođači hrane, trgovci, ugostitelji i zdravstveni djelatnici. Surađujući s njima, vidjet ćemo stvarnu promjenu od koje koristi imaju naše zajednice, poručuju.
Svi zainteresirani za kontakt s Hrvatskim društvom za celijakiju,pozivaju se da posjete: www.celijakija.hr
