Pola mirovine preminulog supružnika uz svoju – utopija?
Ima li za drugu mirovinu novca i bi li se isplaćivala prema imovinskom cenzusu ili prihodima.
Ministar rada Mirando Mrsić najavio je da bi Hrvatska trebala otići korak dalje u zaštiti starije populacije i, osim nasljeđivanja obiteljske mirovine, omogućiti udovcima i udovicama da uz vlastitu mirovinu primaju i do polovice mirovine preminulog bračnog druga.
U Ministarstvu rada i mirovinskog sustava kažu da u tu promjenu ne bi išli preko noći, ona se ne planira u mandatu ove vlade, nego se ostavlja kao prijedlog za idući mandat.
Mirovine se i sada nasljeđuju, i to kao obiteljske mirovine.
Djeci se mirovine isplaćuju dok se redovito školuju, a udovac ili udovica može uzeti 70 posto mirovine preminulog bračnog druga ako mu je ona povoljnija. Obiteljske mirovine postoje u svim europskim zemljama, a postoci se kreću od 15, 40, 60 i 70 posto, kao kod nas ili Sloveniji. Ima država (Njemačka i Austrija, primjerice) koje dopuštaju da bračni partneri zadrže svoju i primaju dio mirovine preminulog bračnog druga, ovisno o duljini braka, godinama života i ostalim socijalnim uvjetima. U Sloveniji također umirovljenici slabijeg imovinskog stanja uz svoju mogu dobiti do 15 posto mirovine bračnog druga.
Svaka peta obiteljska
Hrvatska ima 231.011 korisnika obiteljske mirovine, s prosječnih 1881 kunu mirovine i nešto manje od 14 tisuća braniteljskih obiteljskih mirovina koje iznose 6313 kuna. U Ministarstvu rada kažu da neće izlaziti s prijedlogom zakonskih promjena prije nego što pripreme podatke što bi novo pravo značilo za državni proračun, imamo li za to novca, bi li se dio druge mirovine isplaćivao prema imovinskom cenzusu ili bi se ravnali prema prihodima obitelji…? U pripremu rješenja namjeravaju uključiti i interesne skupine, od sindikata do umirovljenika. Matica umirovljenika Hrvatske odmah je pozdravila najavu proširenja nasljednog prava te podsjetila da su i sami prije pet godina tražili isplatu mirovina po dvije osnove za udovce.
2. stup: novac i mirovina
Drugi mirovinski stup već i sad ima povoljnija pravila nasljeđivanja pa, u slučaju da nitko od nasljednika nema pravo na obiteljsku mirovinu, obitelj nasljeđuje novac koji je bio uplaćivan u drugi stup. Važno je naglasiti da se novac nasljeđuje samo ako osiguranik drugog stupa umre prije mirovine. Nakon što počne isplata mirovine, sam osiguranik bira hoće li primati pojedinačnu ili zajedničku mirovinu. Pojedinačna mirovina isplaćuje se njemu doživotno, a nakon smrti više nitko nema pravo na njegovu mirovinu. Zajednička je mirovina nešto niža od pojedinačne, ali nakon smrti korisnika, supružniku se do kraja života isplaćuje 60% njegove mirovine.
Udovac ili udovica osiguranika 2. stupa primat će mirovinu po dvije osnove. U drugom stupu osiguranici mogu birati i da im se ušteđeno isplati u kraćem roku, ali ne kraćem od pet godina, nakon što odu u mirovinu.
Prve isplate mirovina iz drugog stupa počet će 2020. kada u prijevremenu mirovinu odu žene rođene 1963. godine. Novac koji je ušteđen u trećem mirovinskom stupu sav se nasljeđuje.
Kako se nasljeđuje mirovina
Prvi stup
Supružnik nasljeđuje 70% mirovine preminulog bračnog druga ako mu je povoljnija od njegove mirovine. U tom slučaju prestaje isplata njegove mirovine.
Drugi stup
Ako osiguranik umre prije nego što dobije mirovinu, njegovi nasljednici imaju pravo na obiteljsku mirovinu kao da su u prvom stupu. Maloljetna djeca, dok se školuju, primaju obiteljsku mirovinu, to pravo ima i bračni drug ovisno o godinama života. Ako nitko od nasljednika nema pravo na obiteljsku mirovinu, tada će obitelj moći naslijediti novac koji je bio uplaćivan u drugi stup.
Ako osiguranik premine nakon što je počeo primati mirovinu, nasljednici ne mogu dobiti svotu ušteđenu u drugom stupu. Nasljeđuje se mirovina koja se izračunava prema faktoru nasljeđivanja, ovisno o broju članova koji koriste mirovinu. Prije nego što ode u mirovinu osiguranik drugog stupa ugovara kakvu će mirovinu primati i hoće li je dijeliti s nekim. Može ugovoriti:
1. Pojedinačnu mirovinu – isplaćuje se doživotno osobno korisniku, a nakon njegove smrti više nitko nema pravo na njegovu mirovinu
2. Zajedničku mirovinu – isplaćuje se doživotno korisniku, a nakon njegove smrti u umanjenom iznosu (ali ne manjem od 60%) isplaćuje se supružniku
3. Pojedinačnu mirovinu sa zajamčenim razdobljem, koje se dogovara na najmanje pet godina
4. Zajedničku mirovinu sa zajamčenim razdobljem – ako u tom razdoblju korisnik umre, najmanje 50% mirovine isplaćuje se u ugovoru imenovanom korisniku, ali samo do zajamčenog razdoblja.
Treći stup
Sva ušteđevina nakon smrti korisnika ide nasljednicima. Korisnik može doći do novca s navršenih 50 godina života, i to tako da mu se 30 posto ušteđenih sredstava isplati odmah, a ostatak kroz 5 godina, ili može ugovoriti doživotnu isplatu mirovine. piše
