Ne shvaćamo ga ozbiljno, a uvelike utječe na naše zdravlje, raspoloženje i ponašanje

Neki ga ne prepoznaju, neki ga podcjenjuju, a mnogi se njime čak i ‘hvale’. No, svi ćemo osjetiti njegove posljedice ne poduzmemo li nešto da ga ublažimo. I to odmah.

Jedete li previše, posežete li za hranom noću ili pak prečesto jedete slatkiše? Vrtite se u krevetu svaku noć? Muče vas akne u odrasloj dobi? Osjećate li umor, neraspoloženje, bezvoljnost, ukočen vrat, glavobolju ili se borite sa suvišnim kilogramima? Možda ste pod stresom već duže vrijeme, a da toga niste ni svjesni. Nema aspekta našeg života, niti dijela tijela na koji stres neće negativno djelovati.

Sve što stres čini našem tijelu, umu i ponašanju samo kreira daljnji stres čime se zatvara začarani krug. Možete zamisliti stres kao stoglavo čudovište koje vas pomalo gricka sa svih strana, a vi uopće ne pružate otpor jer ste se navikli, navikli na nešto što vam šteti.

Moderno je biti pod stresom

Izgleda kao da su svi pod stresom i kao da je to normalno. Čak bi se moglo reći da je stres postala mjerna jedinica za nečiju predanost poslu. ‘Ako nisi pod stresom, vjerojatno ne radiš dovoljno’ – ono je što se može zaključiti iz stava današnjeg društva prema kojem je popularno, moderno i pozitivno biti pod stresom jer to znači da ste važni, pretrpani obavezama, zauzeti i naravno uspješni.

Što je stres?

Stres je poput pritiska ili napetosti koju netko osjeća, i u fizičkom i u psihičkom smislu, zbog neke situacije ili možda samo vlastite interpretacije situacije. Baš kao i sve druge emocije, i stres može biti pozitivan, na primjer kad nas motivira da požurimo kako bismo stigli nešto obaviti. No, problem nastaje kad netko osjeća visoku razinu stresa kronično, dakle na dnevnoj bazi i to naročito kad je riječ o situacijama nad kojim imamo malo ili nimalo kontrole. Takav kroničan, dugotrajan stres može izazvati cijeli niz poremećaja u našem životu, organizmu i ponašanju.

Dugotrajna izloženost stresu ima štetne učinke na cijelo tijelo zbog dugotrajne izloženosti povišenoj razini hormona stresa – adrenalina i kortizola.

Sada je vrijeme za akciju

Postoje jednostavni mali koraci koji nam pomažu ukloniti kritičnu razinu stresa.

• Meditacija

Uvođenjem meditacije u svoju svakodnevnu rutinu možete istrenirati svoj um da počne stvari sagledavati iz smirenije i opuštenije perspektive. Mnogim je ta metoda jako pomogla u nošenju sa stresom.

• Duboko disanje

Duboko trbušno disanje može se savladati u nekoliko minuta, a odličan je način da fizički i psihički napravite mali odmak od stresne situacije i usredotočite se na nešto drugo. Kad su pod stresom, ljudi najčešće počnu ubrzano i vrlo plitko disati, što izaziva još veću nervozu. Duboko disanje olakšava otpuštanje negativne energije čije nakupljanje dovodi do napetosti u mišićima i regulira autonomni živčani sustav koji upravlja reakcijama izvan kontrole naše volje.

• Tjelovježba

Redovito vježbanje može smanjiti osjećaj stresa i anksioznost zahvaljujući povećanom lučenju endorfina, takozvanog hormona sreće, a aktivnosti kao što su hodanje ili trčanje, odnosno one koje uključuju repetitivne pokrete velikih mišićnih skupina, naročito su učinkovite u oslobađanju od stresa.

• Pomoć iz prirode

Zeleni čaj sadrži mnogo polifenola, antioksidansa koji mogu smanjiti stres i anksioznost povećanjem razine serotonina. Stoljećima je poznato da i biljke poput valerijane imaju umirujući učinak zbog čega se koriste u biljnim lijekovima za ublažavanje stresa i nesanice. Biljni lijekovi blagotvorno djeluju na vaš organizam. Potreban je oprez u korištenju sintetskih lijekova jer za razliku od biljnih mogu izazvati ovisnost.

SHUTTERSTOCK

Sat vremena prije odlaska na spavanje primijenite neku od metoda opuštanja.

Kako zaspati kad ste pod stresom

San je neophodan za oporavak organizma, no upravo stres ometa kvalitetan san pa se tu ulazi u začarani krug. Postoji nekoliko dobrih trikova koji će vam pomoći da zaspite kao beba, čak i kad ste pod stresom. Stvar je u tome da biste ih trebali primjenjivati sve zajedno, ili barem većinu njih, želite li postići zadovoljavajući učinak.

1. Odlazite na spavanje i budite se otprilike uvijek u isto vrijeme
2. Uvedite ritual opuštanja prije spavanja.
3. Pogasite sve ekrane.
4. Izbjegavajte alkohol i kavu ili druge napitke koji sadrže kofein u kasnijim popodnevnim i večernjim satima.
5. Popijte svoj omiljeni čaj.
6. Pripremite toplu kupku ili se otuširajte toplom vodom.

Kvalitetno prospavana noć imati će snažan utjecaj na vaše raspoloženje, stoga preuzmite kontrolu i napravite male ali bitne korake za smanjenje stresa i bolji san. Piše